Tijekom vrućeg ljeta mnogim je vlasnicima tokeniziranih udjela u Greyp Bikesu vijest o potencijalnom investitoru koji je zainteresiran za otkup njihovih udjela došla kao hladan tuš. Sada, nekoliko mjeseci kasnije, znamo tko je investitor bio i kako je okončana priča s prvom hrvatskom javnom ponudom tokeniziranih udjela (eng. equity token offering - ETO) koja se odvila 2019. godine, kada je više od tisuću malih ulagača investiralo 1,4 milijun eura u Greyp preko njemačke platforme Neufund. Naime, prije Porscheovog velikog preuzimanja Greyp Bikesa malim ulagačima ponuđen je otkup tokeniziranih udjela za 1,6 milijuna eura. Kako to nije bilo 'ono za što su se borili', nekim malim ulagačima stoga je ulazak Porschea kao većinskog vlasnika u Greyp Bikes ostavio gorak okus. 'Silom istisnuti', tako opisuju ono što im se dogodilo, a ovih se dana o toj temi povela žustra rasprava na poslovnoj društvenoj mreži LinkedIn u koju su se uključili i iz Greypa.
- Mali investitori nikako nisu 'istisnuti' - napisali su iz Greyp Bikesa pojašnjavajući kako je izgledao proces kojim su bez svojih tokeniziranih udjela ostali mali ulagači. - U sklopu financijske runde ovo proljeće management Greypa razgovarao je s investitorima koji su izrazili interes da kupe udjele koje drže tokenholderi. Management Greypa je imao ugovornu obavezu da pita (kroz sustav glasovanja) tokenholdere žele li prodati ili ne. Glasovanje je provedeno u kolovozu i rezultat je bila odluka o prodaji. Ni management Greypa, ni ostali dioničari Greypa ne mogu odlučivati o vlasništvu tokenholdera - napisali su sa službenog profila Greypa izrazivši žaljenje što očekivanja svih vlasnika tokeniziranih udjela nisu ispunjena.
Jedan od malih ulagača osvrnuo se na nekoliko ključnih faktora zbog kojih se kao investitor osjeća prevareno. Prije svega, problemtično je koliko je vlasnika tokena glasalo pristaju li na prodaju udjela. Potom tu je i Greypov potez da se zabrani slanje poruka u službenoj Telegram grupi, koji je, kako tvrdi, onemogućio tokenholderima međusobnu komunikaciju. Nije pomoglo ni pravilo da se više od 50 posto vlasnika tokena moralo na platformi Neufund usprotiviti prijedlogu Uprave o prodaji udjela malih ulagača, kao ni naplata naknade za glasanje te informacija da će svi, i oni koji su ulagali u etherima, biti isplaćeni u eurima.
- Ogromna većina malih investitora je de facto dovedena pred svršen čin. Investitori koji su uložili ETH nikad neće dobiti svoje tokene natrag. Puno ljudi je izgubilo puno novaca, a sada ih se još istiskuje van na jedan vrlo perfidan način. Sve u svemu, ovo vam jako ružno izgleda - reagirao je na Greypov odgovor jedan od malih ulagača.
Nezadovoljstvo proizlazi i iz toga što je u dokumentima za javnu ponudu tokeniziranih udjela vrijednost tvrtke procijenjena na 40 milijuna dolara, a pri Porscheovoj akviziciji ta je vrijednost pala na 30 milijuna eura unatoč povećanju prihoda od 140 posto.
U LinkedIn raspravu uključio se i izvršni direktor Greypa Krešimir Hlede koji je ustvrdio kako je 75 posto ulagača investiralo u eurima, ne u etherima, te da je sustav glasanja osmislio Neufund i komunicirano je od početka kako on funkcionira. Prema njegovu mišljenju sustav je tako osmišljen s razlogom jer bi u protivnom pasivnost vlasnika tokena mogla paralizirati donošenje odluka. Istaknuo je da je ulagačima na raspolaganju bilo devet komunikacijskih kanala i otvaranje još jednog, onog na Telegramu, ne bi bilo od koristi.
- Jedna od glavnih karakteristika ovog načina vođenja vlasništva je da se sve promjene vlasništva i sva glasanja vode transparentno na blokchainu kako bi zauvijek svaka transakcija i svako glasanje ostalo zapisano i bez mogućnosti manipulacije. Za svaku transakciju na Ethereum mreži potreban je gas price. To nije odluka Greypa ni Neufunda, to je jednostavno tako. I isto tako nije odluka Greypa koliki će biti gas price, to je tržišna varijabla. Ja stvarno ne znam što bi mi tu mogli napraviti - uzvratio je Hlede.
Takva objašnjenja, međutim, ne pružaju utjehu. Mali ulagači se osjećaju iznevjereno jer ulagali su i u viziju budućnosti koja im je predstavljena.
- Meni je žao što ima nezadovoljnih, ali nitko nikoga nije prevario. Jednostavno su se stvari razvile drugačije nego su neki htjeli. Ugovori su ugovori, obaveze su obveze. Mi niti jedan potez nismo birali, sve smo morali napraviti točno ovako kako smo napravili. Sve drugo bi bilo kršenje ugovora i dovođenje društva u pravni liability - napisao je Hlede, koji je otkrio i kako je o odluci o otkupu udjela glasalo sedam do osam posto vlasnika tokena. Opisao je i alternativni scenarij da su vlasnici tokena sa svojih 3,8 posto udjela ostali u vlasničkoj strukturi koji bi izgledao otprilike ovako: Porsche preuzme većinski udio, Greyp postaje podružnica Porsche AG-a, Greyp nikada ne izađe na burzu, Greyp se nikada ne proda dalje, tokenholderi zauvijek 'zaglave' s nelikvidnom imovinom. Drugim riječima, tumači Hlede, dočekala bi ih slaba pregovaračka pozicija i upitna mogućnost prodaje udjela.
Pa ipak, činjenica da su na ovaj način izgubili udjele i, oni koji su ušli u investiciju etherima, velik dio uloga, frustrirajuća je malim ulagačima. Jedan od malih ulagača na LinkedInu komentirao je i kako je s komunikacijskog aspekta ovo Greypu bio 'reputacijski Černobil'.
Pionirski potezi i ulazak u nepoznato nemaju uvijek ružičast epilog. Iako nije ugodno, rizik da ćete ostati kratkih rukava u svakom ulaganju postoji. On je i povećan u još neistraženim bespućima digitalnog kapitala, no to ne bi smio biti razlog da se odustaje od dobro provjerenih komunikacijskih alata i transparentnosti u trenutcima kada investitori to traže na sva zvona. Iako je za svaku pohvalu što se Hlede ne libi komunicirati izravno i što Greyp promptno reagira na prozivke, jer mnogi, mnogi, mnogi tako ne bi postupili, činjenica je da mali ulagači još uvijek imaju pitanja na koja su dosad već mogli dobiti odgovore, ali i to što dio ulagača još nije ni svjestan što se dogodilo. Tako da bi prve isplate Neufunda mogle donijeti još negativnih reakcija. Greyp Bikes su svojim core biznisom jedna od onih tvrtki u čiju sjajnu budućnost se jednostavno vjeruje i treba razumjeti da su mali ulagači s velikim žarom osigurali svoj tokenski udio na javnoj ponudi, stoga su osim financijskog odlukom o otkupu udjela primili i veliki udarac na emotivnom polju. A to se u doba kad je dobar imidž i brending svetinja nikako ne bi smjelo zanemariti.