Mali ulagači koji su sudjelovali u javnoj ponudi tokeniziranih udjela (eng. equity token offering - ETO) u Greyp Bikesu imaju priliku prodati svoje udjele, ako odluče da je to ono što žele.
Naime, prvi čovjek Greypa Krešimir Hlede objavio je da su trenutno u razgovorima s nekoliko investitora s obzirom na to da planiraju ući u novu rundu prikupljanja kapitala, a jedan investitor je zainteresiran otkupiti udio koji drže vlasnici tokena. Na platformi Neufund gdje se održao ETO, vlasnicima tokena ponuđeno je da se izjasne glasanjem bi li pristali na tu ponudu.
Podsjetimo, Greyp je bio prvi u Europi koji je na taj način odlučio prikupiti kapital. Kampanju su pokrenuli u listopadu 2019. godine i prikupili 1,44 milijuna eura u eurima i etherima.
O najnovijim događanjima u Greypu i kako bi se ona mogla odraziti na druge koji žele prikupljati novac na taj način popričali smo s odvjetnikom Markom Kapetanovićem, koji napominje da su njegovi komentari dani pod pretpostavkama koje proizlaze iz javno dostupnih informacija, prvenstveno dokumentacija koja je prezentirana investitorima prije provođenja ETO-a.
Što mislite o isplati malih ulagača koji su sudjelovali u Greypovom ETO-u? Zašto bi se išlo na taj potez?
- Moguće je da su potencijalni investitori, nakon obavljene dubinske analize, došli do zaključka da ETO od prije skoro dvije godine možda ipak nije bio usklađen sa svim regulatornim obvezama o skupljanju kapitala (primjerice obvezom objave prospekta) i/ili da uvjeti iz Investicijske dokumentacije - koja je pak bila prezentirana ulagateljima putem Neufund platforme - nisu usklađeni sa svim propisima, odnosno izvršivi. Primjerice, upitna je mogućnost sudjelovanja vlasnika Greyp tokena u donošenju odluka te sudjelovanju u dobiti društva Greyp Bikes d.o.o.
Naime, iz Investicijske dokumentacije proizlazi da je kapital skupljen putem društva Smart Zero UG koje je izdalo Greyp tokene. Jedini vlasnik društva Smart Zero UG je društvo Greyp Bikes d.o.o. Smart Zero UG je nakon izdavanja tokena i skupljanja kapitala postalo manjinski član društva Greyp Bikes d.o.o. koje je za odgovarajući iznos povećalo temeljni kapital. Prema Investicijskoj dokumentaciji vlasnici Greyp tokena putem društva Smart Zero UG ostvaruju pravo glasa i sudjelovanja u dobiti u hrvatskom društvu Greyp Bikes d.o.o. Međutim, prema hrvatskom Zakonu o trgovačkim društvima prava i obveze iz vlastitih udjela miruju (uključujući pravo glasa i sudjelovanja u dobiti). S vlastitim udjelima su izjednačeni udjeli koji pripadaju društvu koje je o njemu ovisno, što bi značilo da bi prava iz poslovnih udjela koje Smart Zero UG drži u Greyp Bikes d.o.o. trebala mirovati, odnosno ti udjeli ne bi trebali nositi pravo glasa kao ni pravo sudjelovanja u dobiti. Jednostavno rečeno, upitno je imaju li vlasnici Greyp tokena pravo glasa odnosno sudjelovanja u dobiti društva Greyp Bikes d.o.o. iako to proizlazi iz Investicijske dokumentacije.
Stoga bih, na temelju gore navedenih pretpostavki i ograničenih informacija, rekao da se radi o prinudnom potezu od strane Greyp Bikesa – rješavanju takozvanih red flagova prije provođenja postupka skupljanja kapitala. Iako nisam vidio e-mail koji je proslijeđen imateljima Greyp tokena, iz javno dostupnih informacija proizlazi da bi ulagatelji ipak trebali izaći uz određeni plus, a što bi značilo da je s financijske strane, bez obzira na sve potencijalne manjkavosti, ovo ipak bio načelno dobar posao za ulagatelje.
Predstavljaju li mali ulagači doista takav rizik za investitore?
- Investitori prije bilo kakvog ulaganja postojeće rizike pokušavaju svesti na najmanju moguću mjeru te stoga i traže od prodavatelja ili ciljnih društava da eliminiraju ili barem ublaže potencijalne rizike, što je moguće i ovdje slučaj.
Kako se u pametnim ugovorima zaštiti od toga?
- Ne bih rekao da se radi o nedostatku pametnog ugovora, već potencijalnom nedostatku samog procesa, odnosno uvjeta prikupljanja kapitala.
Kakvu poruku iz toga mogu izvući oni koji tek razmišljaju o STO ili ETO?
- Izdavatelji bi se trebali pobrinuti da je bilo koje skupljanje kapitala usklađeno sa svim regulatornim i drugim propisima (imajući na umu sve jurisdikcije koje su vezane za prikupljanje kapitala), a za što je potrebno angažirati stručnjake iz relevantnih područja.
Znači li to i podbačaj takve vrste financiranja koja je među hrvatskim startupovima i tvrtkama ionako rijetka?
- Ne mora značiti. Međutim, izgledno je da s postojećom regulativom (posebice propisanim obvezama u vezi zaštite malih ulagatelja), ovakav proces skupljanja kapitala trenutno nije isuviše jednostavan/efikasan pa stoga nije ni toliko čest.