Više od dvadeset vrsta piva proizvodi tvrtka Aggero iz Čakovca u sklopu koje posluje pivovara Međimurski lepi dečki kojoj je prošle godine odobren investicijski kredit za kupnju vlastitog prostora, proširenje kapaciteta i opremanje postojeće pivovare. Riječ je o 365.000 kuna iz ESIF-ova Malog investicijskog zajma uz fiksne kamateod 0,5 posto i rok otplate od deset godina s počekom od dvanaest mjeseci. Taj novac većinom je utrošen za kupnju punionice za limenke i povratnih kegova (bačvi) za transport piva, a manji dio za plaće zaposlenika.
No tim kreditom namaknut je samo mali dio novca uloženog u pivovaru. Prema riječima njezina vlasnika Danijela Radeka, ukupno devet milijuna kuna uloženo je u otvorenje i opremanje pivovare te pokretanje proizvodnje.
Od tiska do piva
Radek je tvrtku Aggero osnovao prije jedanaest godina i u početku se bavila tiskom i ugostiteljstvom, no od otvaranja pivovare 2016. bavi se samo proizvodnjom piva; ostale djelatnosti prebačene su na druge Radekove tvrtke. Na popisu je njegovih poduzetničkih pothvata i kafić u kojemu je najprije počeo nuditi zanatsko (engl. craft) pivo iz vlastite pivovare. Tad nije imao proizvodni pogon, nego je dio piva proizvodio u pivovarama u Novome Marofu i u Daruvaru gdje se, primjerice u Daruvarskoj pivovari, proizvodilo oko deset tisuća litara Međimurskog piva te pivovare.Od 2017. Aggero sve svoje pivo proizvodi u vlastitome novootvorenom proizvodnom pogonu u Čakovcu. Kapacitet pivovare trenutačno je 50.000 litara mjesečno i tu količinu piva proizvede sedam zaposlenih. Proizvode ga prema vlastitoj recepturi od slada uvezenoga iz Njemačke i Engleske te hmelja koji uvoze iz cijelog svijeta. No u tijeku je i pokusni uzgoj ječma u Međimurju od kojeg će Aggero proizvoditi pivo. Pivovara ima i svoj laboratorij za kontrolu kvalitete te vlastitu proizvodnju kvasca.
U karanteni – online
Craft pivovara Međimurski lepi dečki specifična je po tome što ima čak četiri vrste lager piva u standardnoj ponudi, 95 posto proizvedenog piva proda uglavnom kroz kanal HoReCa, a ostatak u restoranu Stari hrast koji vodi Radek. Pivo distribuira u bačvama, bocama i limenkama. Pandemija koronavirusa spriječila je njegove izvozne planove, ali ne i razvoj poslovanja. Iako je koronakriza stigla baš u vrijeme proširenja i preseljenja pivovare, nije bilo zaustavljanja proizvodnje i otpuštanja zaposlenika, već je prodaja piva preusmjerena na internet. Koronakriza je ipak utjecala na pad prihoda, zbog čega će biti teško dosegnuti planiranih pet milijuna kuna ove godine, no Radek će biti sretan ako se ponovi prošlogodišnji rezultat od četiri milijuna kuna. To bi se moglo dogoditi jer prodaja ponovno raste, vrhunske je kvalitete i u pivovari Međimurski lepi dečki vjeruju da je kriza prebrođena.
Kad je prije četiri godine otvorena ta pivovara, oprema za proizvodnju piva nabavljena je u tvrtki Letina iz Čakovca. No pivovara Lepi dečki triput je širila proizvodne kapacitete, a kako je proizvodnja rasla, tako je u proizvodni prostor stizala i oprema proizvedena u drugim hrvatskim tvrtkama, ali i u onim iz Europske unije, Kine i SAD-a. Radek tvrdi da osim ideje i novca za ulaganje, do kojeg je došao uzimajući kredite, treba imati i malo više sreće kako bi se projekt realizirao i održao, a poslovanje razvijalo.
– Kad sam 2009. otvorio prvi kafić, bio mi je cilj da po što manjoj cijeni ponudim što kvalitetnije točeno pivo te sam tada prodavao Becks – kaže Radek na čijoj je pivskoj karti na prvome mjestu točeno pivo. Craft pivo prvi je put kušao je prije petnaest godina u Londonu i postao njegov veliki ljubitelj, posebice aleova.
Četiri lagera
No priča o Radekovoj craft pivovari počela je tek 2015., kad je u Hrvatskoj proizvodnja toga piva bila u zamahu, a on je preuzeo vođenje restorana Stari hrast u Čakovcu gdje je organizirao prvi festival craft piva u Međimurju.
– Rezultat je bio izvrstan jer smo u prva dva sata prodali svo pivo koje su pivari dostavili. Shvatio sam da bi se od craft piva mogao napraviti dobar posao jer ljudi vole takvo pivo. Pivovaru Međimurski lepi dečki osnovao sam 2016. i tad smo počeli proizvoditi dvije tisuće litara piva mjesečno, no s vremenom je kapacitet rastao na šest tisuća litara, zatim na četrnaest tisuća pa na 28 tisuća. Danas proizvodimo 50.000 litara piva mjesečno. Na tom poslu radi sedam radnika, a namjeravamo zaposliti još troje-četvero – kaže Radek, ističući da osim trenutačnih osamnaest vrsta piva sezonski izbaci još poneko, a posebno je ponosan na četiri lagera.
Ističe da ugostitelji moraju stalno osmišljavati novu ponudu pa je, kad je craft pivo u Hrvatskoj postalo prepoznatljivo, odlučio okušati se u njegovoj proizvodnji. No craft pivo zbog kraćeg roka trajanja zahtijeva veliku promidžbu i više aktivnosti kako bi ga izbirljivi pivopije prihvatili, a to znači i veće ulaganje. Ove godine zbog pandemije koronavirusa pala je potražnja, i to baš u vrijeme kad se proizvodnja piva selila u novi pogon, što je zahtijevalo brzu reorganizaciju poslovanja i prilagodbu novoj situaciji.
A onda viski i džin
– U ožujku ove godine uredili smo novi objekt i počeli demontirati pivovaru radi preseljenja, no kad smo bili u završnoj fazi, dogodila se pandemija koronavirusa. Zbog toga je preseljenje pivovare umjesto planirana dva tjedna trajalo dva mjeseca jer su mnogi poslovi otkazani i sve je stalo – kaže Radek, koji je vrlo brzo digitalizirao poslovanje i pivo počeo prodavati online.
– Uspjeli smo u samo dva tjedna dignuti web-trgovinu i pokrenuti lokalnu maloprodaju te dostavljati pivo po Međimurskoj i Varaždinskoj županiji. Morali smo početi razmišljati drukčije, izvan okvira u kojima smo dotad to činili, izaći iz zone komfora i prilagoditi poslovne planove 'novome normalnom' – kaže Radek i dodaje da su neke kratkoročne planove odgodili, a dugoročne odmah realizirali.
Primjerice, otvorenje destilerije koje je bilo planirano za 2025. dogodilo se ove godine, tijekom koronakrize.
– Tako smo u vrijeme najveće krize počeli proizvoditi viski i džin. Proširenje kapaciteta i otvaranje destilerije omogućilo nam je da iziđemo na tržište s mnogo novih proizvoda i otvorimo ono koje dosad nismo imali – govori Radek i naglašava da su iz krize izašli mnogo optimističniji nego što se u početku činilo da je to uopće moguće.