- Borba protiv raka kože počinje u našoj svijesti spoznajom da rizik postoji. Već godinama Hrvatsko dermatovenerološko društvo Hrvatskog liječničkog zbora provodi akcije ranog otkrivanja raka kože na području Republike Hrvatske. U sklopu akcije “Euromelanoma dan” koja se provodi u cijeloj Europi pod pokroviteljstvom Europskog dermatoonkološkog društva, u Hrvatskoj je od 2005. pregledano više od 12 000 ljudi. “Euromelanoma dan” predstavlja kampanju koja je posvećena osvješćivanju građana o potrebi pregleda kože radi ranog otkrivanja melanoma i drugih zloćudnih tumora kože.
Tijekom kampanje građane se educira o ranim znakovima melanoma i potrebi fotoprotektivnog ponašanja. Ovakve akcije su se pokazale vrlo korisnim, jer smo svjedočili čestom prepoznavanju i ranom otkrivanju melanoma. Zloćudni tumori kože su najčešći zloćudni tumori u ljudi i njihova pojavnost je u velikom porastu.
Melanom je najagresivniji od svih tumora kože i svakako je potrebno otkriti ga što ranije. Rana dijagnostika direktno utječe na preživljenje. Samopregled madeža, zaštita od sunca i redoviti pregled dermatologa ima veliku ulogu u otkrivanju bolesti - savjetuje nas akademkinja Mirna Šitum, specijalistica dermatovenerologije, uža specijalistica dermatološke onkologije, predstojnica Klinike za kožne i spolne bolesti KBC Sestre milosrdnice.
- Ukoliko se otkrije dovoljno rano melanom se može izliječiti kirurškim zahvatom. Ipak kako je razvoj melanoma dugotrajan proces, uključuje cijeli niz promjena na razini stanice i brzo širenje, moguće je zaostajanje mikro metastaza tumora. Ukoliko dermatolog pronađe „sumnjivi“ madež na vašoj koži, najčešće će vas poslati kirurgu na potpuno uklanjanje madeža kao i nekoliko milimetara okolne nepromijenjene kože.
Taj zahvat se obavlja pod lokalnom anestezijom, traje kratko vrijeme, nakon čega se rana zašije, a odstranjeni madež se šalje patologu na pregled mikroskopom. Ako patolog otkrije stanice melanoma u madežu, i ako se melanom širi u dubinu kože, često se odlučimo za reoperaciju, kako bismo spriječili mogućnost vraćanja melanoma. Odstranjuje se do 2 cm kože oko ruba ožiljka. Ponekad je potrebno odstraniti i limfne čvorove - čuvare, koji se nalaze u pripadajućoj regiji oko madeža i uputiti bolesnika na multidisciplinarni tim kako bi se odlučilo o daljnjoj terapiji - savjetuje nam prof.dr.sc. Davor Mijatović, specijalist opće kirurgije, uži specijalist plastično rekonstruktivne kirurgije te predstojnik Klinike za kirurgiju, KBC-a Zagreb.
- Multidisciplinarni timovi u kojima sudjeluju vrhunski stručnjaci različitih grana medicine prekretnica su u liječenju tumora, a posebno melanoma. Konzilij stručnjaka različitih specijalnosti, koji pokrivaju različite aspekte bolesti i na jednom mjestu garantiraju brz i kvalitetan pristup liječenju dostupan je svakom pojedinom bolesniku. Takav multidisciplinarni tim bolesniku pristupa individualno. Ovisno o vrsti melanoma i stanju bolesnika određuje se praćenje, dodatna dijagnostika i terapija. Pred timom stoji izazov praćenja svih dostupnih mogućnosti od dijagnostike, liječenja i praćenja bolesnika.
U tom kontekstu vrlo je bitno da Hrvatsko društvo za internističku onkologiju provodi redovite edukacije liječnika. U današnje vrijeme velikog i brzog napretka u dijagnostičkim i terapijskim mogućnostima samo kontinuirana edukacija i usavršavanje omogućuje praćenje novih trendova i time pridonosi kvalitetnoj skrbi za bolesnike – objašnjava nam prof.dr.sc. Stjepko Pleština, specijalist internističke onkologije, uži specijalist interne medicine, Predstojnik Klinike za onkologiju KBC Zagreb.
- Melanom je izlječiva bolest ukoliko se otkrije u ranom stadiju. Otkrivanjem na vrijeme, zbog čega je melanom u Australiji primjerice izlječiv u oko 90 posto slučajeva, je odličan početak. Naše nedovoljno znanje o rizičnim čimbenicima za nastanak melanoma (pretjerana izloženost suncu, solariji) i naš strah od raka kao smrtonosne bolesti dovode s jedne strane do kontinuiranog porasta učestalosti melanoma a s druge strane do dijagnoze u kasnijim, uznapredovanim, slabije lječivim stadijima bolesti. Kod nas je 5-godišnje preživljenje od melanoma slabije od onog u Australiji oko 15-tak posto.
Upravo zato smo u Nacionalnom planu protiv raka posebno naglasili važnost primarne prevencije (sprječavanje nastanka melanoma kroz edukaciju o važnosti zaštite od štetnog utjecaja sunca) te sekundarne prevencije (rano otkrivanje melanoma kroz edukaciju o ranom otkrivanju melanoma). Jasno, tim djelovanjima nećemo spriječiti nastanak melanoma kod svih te smo kroz ostala područja definirali optimalne terapijske mogućnosti; dostupnost i multidisciplinarnost, kirurških, radioterapijskih, te sistemnih onkoloških modaliteta liječenja. Uvjeren sam da ćemo implementacijom svih mjera našeg plana protiv raka napraviti signifikantan iskorak u našem približavanju ishodima liječenja u Australiji ili zemljama zapadne EU, izlječivosti višoj od 90% - pojašnjava prof.dr.sc. Eduard Vrdoljak, specijalist onkologije i radioterapije, predstojnik Klinike za onkologiju i radioterapiju KBC Split