Božidar Pavlović: Ono što je očito, a kao da ne brine domaće banke, jest činjenica da tko god proba koristiti neku od novih aplikacija više uglavnom ne želi imati posla s bankama: to bankama predstavlja veliki gubitak za budućnost. Njihovi će postojeći klijenti starjeti, bit će sve manje podobni za kreditiranje, dok novih klijenata neće biti jer će bankariti s nekim drugim, modernijim, bržim i jeftinijim
Digitalna je transformacija i bez pandemije 'hiperaktivna', barem kada je financijsko tržište u pitanju. Naime, američko istraživanje iz prve polovice ove godine pokazalo je da su financijske aplikacije koje su osmislile razne startup fintech tvrtke gotovo 11 puta traženije od aplikacija za mobilno bankarstvo koje nude banke. Nedavno istraživanje koje je u Velikoj Britaniji proveo Plaid and The Harris Poll pokazuje kako čak 86 posto Britanaca koristi fintech aplikacije. Domaćih istraživanja, očekivano, nema, no trendovi su svejedno već opipljivi.
Uz najpopularnije KEKS pay, IziPay, Revuto, George...noviteti se šire i na tržište osiguranja. Ondje se razvilo prvo hrvatsko digitalno osiguranje Laqo, ali i osnivanje Insurtech studija na FER-u u suradnji s Croatia Osiguranjem. Fintech se polako, ali očito, integrira i u druge domene domaćeg financijskog tržišta. Brzorastući Electrocoin na tržište je lansirao PayCek, prvu uslugu u Hrvatskoj koja omogućava fizičkim i virtualnim trgovinama mogućnost primanja kriptovaluta i njihovo obračunavanje u kunama i koja je konstatno širi na nova prodajna mjesta (zadnji i najveći primjer je Konzum). Fima je sredinom 2018. također pokrenula svoju uslugu zamjene kriptovaluta, a od 2019. godine uslugu FIMAPay koja omogućava plaćanje kriptovalutama na fiskalnim blagajnama AdeoPOS. Za inovaciju retail plaćanja tu su Aircash, Monri, Corvus, Sales Peritias i Inchoo. Kod ostalih segmenata bankarstva u kojima startupovi nalaze svoje niše to su, u primjeni umjetne inteligencije Mindsmiths, airt, RobotiqAI, Velebit AI, a u sigurnosti su Identyum, Reversing Labs i DefenseCode.
Mnogo naziva, pregršt ideja i konretnih rješenja. Jesu li onda i Hrvati s obje noge zakoračili u fintech? Božidar Pavlović, konzultant za fintech, kaže kako smo upravo zahvaljujući fintechu postali (i) financijski pismeniji. - Pojavili su se brojni alternativni, ali legitimni pružatelji osnovnih financijskih usluga koji su otvorili svoje usluge i našim građanima. Tako je odjednom postalo moguće mijenjati druge valute po povoljnijem, srednjem tečaju, kupovati dionice izravno kroz mobilnu aplikaciju sa svih svjetskih burzi, trgovati kriptovalutama, ugovarati osiguranja, plaćati u ratama, slati novce u realnom vremenu s jedne strane svijeta na drugu bez visokih bankarskih naknada, ugovarati kreditne kartice bez domaćih banaka i njihovih zamornih procedura, kupovati online s jednokratnim brojem kartice, pa čak i štedjeti u kriptovalutama. Kroz sve te nove opcije postali smo financijski zreliji, iskusniji, i shvatili smo koliko su usluge domaćih banaka skupe i loše.
Imena poput Revolut, Aircash, Coinbase, KeksPay ili Metamask sve se češće pojavljuju u medijima, a neke procjene govore o stotinama tisuća domaćih korisnika. Naravno, u korištenju prednjače mlađe, digitalno iskusnije generacije, ali nemali je broj korisnika srednje i starije dobi također uvidio lakoću korištenja fintech aplikacija, posebno kada treba poslati unucima džeparac – procjenjuje Pavlović. Koji upozorava: ono što je očito, a kao da ne brine domaće banke, jest činjenica da tko god proba koristiti neku od novih aplikacija više uglavnom ne želi imati posla s bankama: to bankama predstavlja veliki gubitak za budućnost. Njihovi će postojeći klijenti starjeti, bit će sve manje podobni za kreditiranje, dok novih klijenata neće biti jer će bankariti s nekim drugim, modernijim, bržim i jeftinijim.
- Takav trend nije ograničen samo na Hrvatsku; ostale banke u Europi imaju slične probleme, ali s obzirom na to da imaju znatno veći broj korisnika nego njihove hrvatske podružnice, taj će se odljev događati sporije. Banke generalno imaju velik strukturni problem. Opterećene strogom hijerarhijom i strukturom ostaju bez kvalitetnog tehnološkog kadra, jer više nisu zanimljiv poslodavac, pa teško mogu ponuditi tehnološka rješenja zanimljiva mladoj populaciji. Uz to, hrvatske banke sve više postaju tek testne postaje za plasiranje korporativnih aplikativnih rješenja nastalih u europskim centralama, a koja počesto nisu posve primjenjiva za hrvatsko tržište – zaključuje Pavlović.
Kako cijelu fintech industriju procjenjuje regulator, HANFA? Ondje kažu kako na globalnoj sceni fintech subjekti uglavnom surađuju s tradicionalnima na razvoju novih proizvoda i promjeni postojećih načina poslovanja poput inovativnih aplikacija za platni promet, prediktivne analitike za klijente i kripto-mjenjačnice. Prednosti koje integracija fintecha donosi jesu transparentnost i smanjenje transakcijskih troškova. - S rastom naprednih tehnoloških rješenja i usluga u financijskome sektoru javljaju se novi, ali i rastu određeni postojeći rizici. Tako će financijski subjekti morati obratiti dodatnu pozornost na kibernetičku sigurnost kao operativni rizik, ali i rizike povezane s pranjem novca i financiranjem terorizma.
Digitalna transformacija obuhvaća mnogo više od tehnologija, riječ je o korjenitoj promjeni u načinu razmišljanja i poimanja poslovanja organizacije te omogućuje otvaranje novih tržišta, kreiranje novih izvora prihoda i prilagođavanje korisnicima. Pri tome fintech kompanije sve više konkuriraju ili se integriraju s postojećim tradicionalnim financijskim subjektima. Taj je trend vidljiv i u Hrvatskoj gdje su investicije domaćih nefinancijskih poduzeća u rješenja poslovnih internet stvari (IoT) u prva tri tromjesečja 2021. porasle 24 posto u odnosu na cjelokupnu 2020 – pojašnjavaju u HANFA-i dodajući kako su fintech kompanije na našem tržištu dosad uglavnom ulazile samo u sferu platnoga prometa i novčanih transakcija te kartičnog poslovanja. Za banke u Hrvatskoj to znači da svoje poslovanje trebaju ubrzano prilagođavati, posebno u dijelu grupnog financiranja i algoritamskih procjena rizika i kreditnog skoringa klijenata. U dijelu bankarstva najviše je novih fintech kompanija vezano uz automatizaciju i digitalizaciju plaćanja, dok je u osiguranju fintech najviše orijentiran na rješavanje problema akvizicije novih klijenata.
Domaćim financijskim tržištem još uvijek dominiraju tradicionalni financijski subjekti. Razlog su vrlo visoki troškovi za razvoj proizvoda u visoko reguliranoj financijskoj industriji. Poziciju lidera u digitalnoj transformaciji trenutno drže banke zbog svoje veličine i količine kapitala kojom raspolažu, no i u ostalim dijelovima domaćeg financijskog sektora sve se intenzivnije razvijaju napredna tehnološka rješenja. - Tu se svakako ističe industrija osiguranja. Osnivanje studija 'Proizvodi, digitalne inovacije i tehnologije u osiguranju – Insurtech' odgovor je na trend ubrzanoga razvoja industrije osiguranja. Očekuje se da će industrija osiguranja u budućnosti iskoristiti svoj puni potencijal digitalnih tehnologija kao što su internet stvari (IoT), strojno učenje i blockchain koje će dovesti do potpuno novih poslovnih modela, veće profitabilnosti i smanjenih operativnih troškova.
Što se tiče kriptotržita treba napomenuti da je riječ o nereguliranom obliku ulaganja, pri čemu su u najvećoj opasnosti mali ulagatelji. Njihove su navike drugačije nego na tradicionalnim tržištima kapitala. Prije svega, sudionici na tržištima kriptoimovine su uglavnom mlađe osobe više sklone riziku, spremniji su pretrpjeti gubitke i koristiti neprovjerene aplikacije. Zbog toga su i njihovi gubici nerijetko veći, što podrazumijeva i gubitak cijelog iznosa ulaganja. Ipak, kako veličina tog tržišta raste tako na njega ulaze i prosječni mali ulagatelji koji nisu navikli i nisu spremni na takve rizike i gubitke ulaganja. Kako tržište kriptoimovine na svjetskoj sceni postaje omiljena meta velikih i malih ulagača i premašuju vrijednosti najvećih tehnoloških brendova, u ovom se trenutku na razini EU pripremaju posebni propisi koji bi regulirali ovo tržište, a prije svega radi zaštite interesa malih ulagatelja – kažu u HANFA-i.
A što kažu u bankama?
U RBA vele kako im je 2021. digitalna godina. U odnosu na lani višestruko su se povećale aktivnosti korisnika, kao i sam broj korisnika mojaRBA aplikacije, tako i potreba za inoviranjem i pružanjem izvrsnih korisničkih iskustava svim našim korisnicima. Evo i 2021. godine u brojevima: više od 40 posto privatnih korisnika aktivno koristi mojaRBA aplikaciju mobilnog bankarstva; 4,7 prosječna je ocjena korisnika na storeovima, uz bok velikih fintech igrača; više od 10 novih verzija aplikacije kroz godinu je pušteno korisnicima, s novim funkcionalnostima i unaprjeđenjima; više od 30 milijuna prijava korisnika kroz cijelu godinu; više od 100 tisuća korisnika svaki se dan prijavljuje u aplikaciju; oko 4 milijuna provedenih je plaćanja, od čega većina putem FotoNaloga skeniranjem uplatnica ili barkoda. Poslovnim je korisnicima primarni kanal internet bankarstvo. - Vjerujemo da smo našim korisnicima u ovoj godini uspješno olakšavali život sa mojaRBA aplikacijom, uz opcije otvaranjem tekućeg računa iz udobnosti svog doma, sve preko mojaRBA aplikacije. A dodatno korisnicima mojaRBA koji su zadovoljavate uvjete dobiti će ponudu za ugovaranje ePozajmice i/ili eKartice i koje mogu realizirati kroz nekoliko minuta – zaključuju u RBA.
U našoj najvećoj banci, Zagrebačkoj, mobilnu aplikaciju (m-zaba) ima ugovoreno više od pola milijuna klijenata. Najkorištenije su usluge m-zabe pregled stanja po računima i plaćanje računa. - Zahvaljujući funkcionalnostima m-foto plati i Sken u tren koje omogućavaju prijenos podataka s uplatnice ili računa, i to onih najkompliciranijih poput IBAN-a ili poziva na broj, plaćanje je zaista jednostavno. Još jedna od praktičnih usluga koju su klijenti prepoznali i koriste svakodnevno jest jednostavan i brz prijenos novca svojim kontaktima u imeniku putem usluge IziPay. Sve što klijent treba napraviti jest izabrati broj iz imenika i poslati mu željeni iznos koji može popratiti porukom i svrhom uplate. U m-zabi je moguće i ugovoriti gotovinski kredit, štednju, osiguranje, trgovati vrijednosnim papirima na svjetskim tržištima kapitala i investicijskim fondovima (otkup izdavanje, zamjena) – poručuju iz Zabe dodajući da prosječni korisnik m-zabu koristi čak 23 puta mjesečno. Kada je riječ o dobnim skupinama, više od 15 posto korisnika su klijenti do 24. godine života, najviše je onih u dobi od 30 do 54, a gotovo 10 posto su klijenti stariji od 65 godina. Zaba je, uz to, bila prva banka koja je omogućila beskontaktno plaćanje mobitelom za Mastercard kartice.
Mobilno i internetsko bankarstvo HPB-a dosad je ugovorilo 190 tisuća korisnika, a aplikacija mHPB kao središnja usluga digitalnoga bankarstva omogućava sve veći opseg financijskoga poslovanja bez odlaska u poslovnicu. Rast digitalnoga poslovanja ilustrira i volumen transakcija putem mobilnoga bankarstva HPB-a koji je u devet mjeseci 2021. porastao 51,2 posto u odnosu na isto razdoblje prošle godine. Iz banke poručuju kako građani u prosjeku koriste mHPB 23 puta mjesečno (tvrtke 26 puta), među korisnicima je najzastupljenije radno aktivno stanovništvo, a najčešće su usluge plaćanje računa, prijenos sredstava na račune drugih osoba, pregled stanja i prometa, kupnja bonova teleoperatera i HAC-a te pristup m-tokenu koji služi za kupnju roba i usluga putem interneta kao i za korištenje servisa u sklopu sustava eGrađani. Izdvajaju i uslugu ePoslovnice koja omogućuje izravni pristup i individualno savjetovanje s bankarom te ugovaranje i modificiranje proizvoda i usluga putem mobilnoga bankarstva. Pri tome klijent bira način komunikacije s bankarom (chat, audio poziv ili video razgovor), a proizvode i usluge ugovara i potpisuje naprednim elektroničkim potpisom. HPB je, vele, među prvim bankama u Hrvatskoj na svojim digitalnim kanalima uvela instant plaćanja, odnosno provođenje platnih transakcija u realnome vremenu 24/7, a ove je godine omogućeno i zadavanje naloga prema dodatnim identifikatorima poput broja mobitela, OIB-a ili e-maila. HPB će uskoro ponuditi i mogućnost plaćanja putem Google Pay-a i Apple Pay-a.
Krajem studenoga ove godine broj aktivnih korisnika George mobilnoga bankarstva Erste banke iznosio je nešto manje od 290 tisuća fizičkih osoba i 31 tisuću poslovnih. - Očekujemo da će do kraja 2024. George koristiti više od pola milijuna korisnika. Otvorena platforma, skalabilna arhitektura temeljena na API-jima i plug-in infrastruktura, George čine iznimno prilagodljivim i fleksibilnim, posebno za suradnju s fintechima i drugim trećim stranama u sferi financijskih usluga. George predstavlja i platformu za inovacije kroz koju se kontinuirano uvode nove funkcionalnosti. Tako i u ovom procesu ne-klijenti banke mogu ugovoriti kredit bez dolaska u banku zahvaljujući naprednom tehnološkom rješenju za spajanje na račune u drugim bankama temeljenom na PSD2 regulativi. Osim toga, korisnicima je na raspolaganju i George Store gdje mogu otvoriti štednju, naručiti Diners Club karticu, aktivirati Wiener putno osiguranje ili kupiti bon za mobitel, sve u potpunosti digitalno – poručuju iz Erste dodajući kako je jedna od glavnih značajki Georgea intuitivni dizajn i kontrola tipična za društvene mreže i mobilne aplikacije koji značajno povećavaju brzinu standardnih korisničkih operacija koje klijent radi u Georgeu.
Pretraživanje cijeloga teksta omogućuje da u roku od nekoliko sekundi pronađe bilo koju odlaznu ili dolaznu uplatu ili primatelja uplate. George, kažu, nudi i izniman stupanj personalizacije, što svakom korisniku omogućava stvaranje vlastite verzije Georgea, prilagođene specifičnim potrebama. Ta se personalizacija, osim na pozadinsku grafiku, odnosi i na način na koji korisnici mogu pregledavati, sortirati i organizirati informacije koje im George daje o njihovoj potrošnji, štednji, ulaganjima i plaćanjima. - U kreiranju procesa ugovaranja gotovinskog kredita u Georgeu imali smo u vidu 'omnichannel pristup', što znači da ako klijent u bilo kojem trenutku osjeti potrebu za savjetovanjem u pogledu kredita koji ugovara putem Georgea, na jednostavan način može rezervirati termin s našim savjetnicima te nastaviti s ugovaranjem u poslovnici. Moguće je i obrnuto, da klijent proces ugovaranja gotovinskog kredita započetog u poslovnici završi putem Georgea. Na taj se način pojednostavljuje proces i smanjuje papirologija potrebna za ugovaranje kredita. Klijentu je uvijek dostupan pristup ugovornoj dokumentaciji kroz e-mail, ali i unutar Georgea – zaključuju u banci.
Iako su banke očito još najveći igrači Pavlović upozorava kako je fintech tu da ostane, javljat će se još mnogi pružatelji osnovnih, pa i složenijih financijskih usluga otvoreni i stanovnicima Hrvatske. Banke će, kaže, opstati, ali će se morati znatno promijeniti ako se ne žele pretvoriti tek u pružatelja osnovne infrastrukture nad kojim ostale fintech tvrtke razvijaju svoje moderne usluge.