Dok je Ministarstvo zaštite okoliša i energetike naknadu za ‘obnovljivce‘ spremno smanjiti samo za dvadesetak najvećih industrijskih potrošača električne energije, vlasnik i direktor Soltecha Zlatko Bukovac tvrdi da naknade treba ukinuti svima jer je proizvodnja iz obnovljivih izvora danas rentabilna
Prema podacima koji se mogu iščitati na stranicama Hrvatskog operatora tržišta energije (HROTE) u Izvještaju o prikupljanju i raspodjeli novčanih sredstava u sustavu poticaja, na kraju prošle godine na računu je bilo približno 468 milijuna kuna 'viška', odnosno taj novac nije bio utrošen za poticanje proizvodnje električne energije iz obnovljivih izvora.
Naime, od naknade za poticanje proizvodnje električne energije iz obnovljivih izvora i kogeneracije, koju svi plaćamo 10,5 lipa po kilovatsatu, prikupljeno je 1,6 milijardi kuna. Tom iznosu treba dodati milijardu i 42 milijuna kuna prikupljenih 2018. od prodaje električne energije iz postrojenja povlaštenih proizvođača opskrbljivačima električnom energijom, što je ukupno 2,64 milijarde kuna. Ako se od tog broja oduzmu dvije milijarde i 176 milijuna kuna, koliko je lani isplaćeno ovlaštenim proizvođačima električne energije iz obnovljivih izvora u sustavu poticaja, dobije se razlika od gotovo pola milijarde kuna koliko je na HROTE-ovu računu bilo potkraj prošle godine.
Manje samo za najveće potrošače
No mnogi demantiraju da je riječ o bilo kakvom višku, kažu da će se ta sredstva prenamijeniti. Prema riječima Maje Pokrovac, direktorice gospodarske udruge Obnovljivi izvori energije Hrvatske, naknada koju plaća energetski intenzivna industrija bit će smanjena, prema obećanju Ministarstva zaštite okoliša i energetike, a koja je u proceduri odobravanja u Europskoj komisiji. Sredstva koja će nedostajati u HROTE-u tim smanjenjem osigurat će se iz oslobađanja prihoda koja nastaju izlaskom postojećih OIE energetskih objekata iz 'feed-in' sustava. Dakle, neće se smanjiti prikupljanje ukupne naknade, već se će samo preraspodjelom prikupljenih sredstava omogućiti smanjenje troška energetski intenzivnoj industriji.
– Svake godine iz sustava poticaja izlaze pojedini projekti i sredstva koja ostaju mogu se iskoristiti za rasterećenje industrije, a da se ne uvode nova povećanja naknade – objašnjava Pokrovac.
Visina naknade za sve osim za najveće industrijske potrošače – one čiji je udio potrošnje struje u proizvodnom procesu veći od jednoga gigavatsata (GWh) na godinu i velik je udio troškova proizvodnje – neće se mijenjati, ali smanjenjem naknade najvećim potrošačima njihovi troškovi za struju trebali bi se smanjiti za oko 70 milijuna kuna na godinu. Riječ o potrošačima električne energije koji imaju velik električni intenzitet. Očekuje se da će se energetski intenzivnoj industriji smanjiti naknada za 40, 60 odnosno čak 80 posto, što znači da bi ona za tu, povlaštenu skupinu proizvođača mogla iznositi samo dvije lipe po kilovatu.
Zatvaranje pogona
Naime, kad je s 3,5 lipa po kilovatsatu naknada za OIE u rujnu 2017. preko noći podignuta na 10,5 lipa, bio je to veliki udar na industrijske proizvođače, kojima je povećanje naknade, kažu, onemogućilo planiranje troškova i smanjilo konkurentnost na domaćem i inozemnom tržištu. Primjer kompanije koju je posljednje poskupljenje struje pogodilo jest Messer Plin Hrvatska čiji predsjednik Uprave Robert Mustač kaže da je upravo veliko povećanje naknade za OIE bio jedan od glavnih razloga zbog kojeg su zatvorili proizvodni pogon u Dugom Ratu. U Messeru tvrde da u Hrvatskoj na razini grupe plaćaju najveću naknadu za obnovljive izvore energije u Europi, 14 eura po megavatsatu (MWh); u centrali kompanije u Njemačkoj, primjerice, ta naknada iznosi manje od dva eura. Njima je trošak struje u proizvodnji 60 i više posto ukupnih troškova, zato su se uime najvećih potrošača električne energije zauzimali za to da im se taj trošak smanji, što je, navodi predsjednik Uprave Messer Plina Hrvatska, uobičajena praksa u svijetu kad je riječ o potrošačima električne energije koji imaju velik električni intenzitet. To se uz Messer, Inu, HŽ odnosi na sve cementare, odnosno dvadesetak velikih tvrtki. Iako se očekuje da će za sve ostale proizvođače, kao i za kućanstva naknada za OIE ostati ista, u HUP-u smatraju da bi se mogla povećati.
No ima i onih koji smatraju da je vrijeme poticanja proizvodnje električne energije iz obnovljivih izvora stvar prošlosti i da se naknade trebaju ukinuti jer je proizvodnja iz takvih izvora danas rentabilna. Jedan od njih je i Zlatko Bukovac, konzultant i stručnjak za solarnu energiju te vlasnik i direktor tvrtke Soltech, najvećega domaćeg developera projekata iz područja solarne energetike.
Premijski je sustav suvišan
– Poticaj od 10,5 lipa po kilovatu odnosi se na ugovore koji su potpisani prije pet ili deset godina, u doba kad se po tržnoj cijeni nije isplatilo graditi solarnu elektranu ili vjetroelektranu i tada je bilo nužno da se takve projekte subvencionira. Danas je tehnologija toliko napredovala i cijene su pale da nam ne treba ni premijski sustav. Da bi se investicija isplatila, električnu energiju moramo proizvesti za manje od 50 eura po megavatu, a proizvodna je cijena iz solara 30 eura, što znači ima dovoljno prostora za zaradu investitorima u takvim projektim – ističe Bukovac iako smatra da je cijena električne energije kod nas unatoč naknadi za OIE i dalje socijalna, mnogo niža od one u Austriji ili Njemačkoj, primjerice.
Prema njegovu mišljenju, najveći je potencijal u sektoru samoopskrbe. Instalacijom solarne elektrane na krov dio potrošnje ili potpuna potrošnja električne energije zamjenjuje se vlastitom proizvodnjom. Upravo to može biti jako isplativo, smatra Bukovac.