U posljednje vrijeme povlačenje hrane s polica zbog neispravnosti postala je česta pojava, a upravo je zato građanima sve poznatiji etilen oksid kao glavni krivac zašto brojni keksi, sladoledi, hrana za životinje, pa čak i ona za djecu, završe u smeću. Ministrica poljoprivrede, Marija Vučković, istaknula je da je do sada, ove godine s tržišta povučeno oko 80 proizvoda zbog neispravnosti, a to nadmašuje ukupni broj povučenih proizvoda iz cijele prošle godine.
No, iako nadležne institucije tvrde da nema razloga za brigu te da su građani sigurni i zaštićeni, potpuno je opravdano upitati se tko je krivac za nastalu situaciju i zašto se toliko često hrana povlači s polica?
Naime, problem s hranom u posljednje vrijeme, najčešće, uzrokuje već spomenuti etilen oksid koji je još prošle godine došao na naše tržište kroz sjemenke sezama koje se osim za prodaju, koriste za proizvodnju drugih proizvoda, objasnili su iz Ministarstva poljoprivrede. Osim toga, etilen oksid nalazi se u aditivu E410 koji se dobiva od sjemenki rogača, a on se koristi, između ostalog, u proizvodnji sladoleda. Iako se aditiv koristi u maloj količini, može se naći u brojnim proizvodima te Europska unija iz tog razloga njegovoj pojavi pristupa izuzetno strogo.
– Da bi neki od proizvoda bio povučen s tržišta, mora biti dokazano da je aditiv E-410, koji je korišten u proizvodnji, kontaminiran etilen oksidom. Najveće dopuštene količine etilen oksida predstavljaju limit detekcije od 0,1 mg/kg, što je najmanja vrijednost koja se uopće laboratorijski može odrediti. Europska Komisija je odlučila preventivno s tržišta povući sve proizvode u koje je taj nesukladan aditiv ugrađen, dakle koristiti najstroži mogući pristup – objasnili su iz Ministarstva poljoprivrede.
Jesmo li u opasnosti?
Biljana Borzan, hrvatska zastupnica u Europskom parlamentu koja se ističe po zalaganju za zaštitu potrošača, istaknula je da, iako nije ugodno svakodnevno slušati da se neki proizvod povlači iz prodaje, nema razloga za paniku jer bi ljudi morali konzumirati veliku količinu etilen oksida da bi on ozbiljno naštetio zdravlju, a s time se slažu i iz Ministarstva.
S druge strane, iz Udruge za zaštitu potrošača problematičnim smatraju to što su brojni proizvodi povučeni s polica tek nakon što ih je određena količina potrošača već konzumirala, a sam kupac, u trenutku kupovanja, ne može znati da je neki proizvod neispravan.
– Uvjeravaju nas da proizvodi koji dođu na police hrvatskih trgovina moraju biti ispravni, a posebno proizvodi iz EU jer oni ni slučajno ne bi proizveli nešto što nije prihvatljivo za potrošače. Nažalost, stvarnost to demantira – kazali su iz Udruge za zaštitu potrošača.
– Uvjeravaju nas da su to male količine, ali ako netko stalno jede sladoled s nedozvoljenim tvarima, je li to opasno ili ne? Jedu li oni koji nas uvjeravaju da su proizvodi zdravstveno prihvatljivi takav sladoled – dodali su iz Udruge za zaštitu potrošača.
Svejedno, Borzan je objasnila da je zapravo dobro što ima vijesti o povlačenju hrane jer to znači da sustav za kontrolu funkcionira, a s time su se složili i iz Ministarstva.
– Bila bi zabrinutija da tih vijesti nema jer nema šanse da je sva roba na tržištu u skladu sa svim propisima – kazala je Borzan te dodala i da bi se Hrvatskoj nadzor trebao vršiti još bolje.
Tko vrši kontrolu i tko snosi odgovornost?
Kontrole u maloprodajnim trgovinama, ovisno o podjeli nadležnosti, provode veterinarski, sanitarni i poljoprivredni inspektori Državnog inspektorata.
– Nadležna tijela uzorke hrane uzimaju u skladu s nacionalnim planovima monitoringa hrane. Provedbom monitoringa nadležna tijela kontroliraju rad subjekata u poslovanju s hranom, odnosno vjerodostojnost prikazanih nalaza analiza proizvoda te dodatno kontroliraju sigurnost hrane – kazali su iz Ministarstva.
Ukoliko se u bilo kojoj fazi proizvodnje ili prodaje hrane utvrdi neka neispravnost, putem Sustava brzog uzbunjivanja za hranu i hranu za životinje (RASFF) nastoje se poduzeti mjere kojima bi se zaštitio potrošač što, najčešće, uključuje povlačenje cijele serije proizvoda iz svih trgovina. Kako bi se odredilo treba li se zaista povući proizvod uzimaju se u obzir ne samo mogući izravni učinci hrane na zdravlje ljudi, već i mogućnost utjecaja na buduće generacije, životinje te na okoliš.
No, odgovor na pitanje tko je odgovoran za plasman neispravne hrane razlikuje se ovisno o tome koga pitate. Borzan je istaknula da su odgovorni 'svi redom u proizvodno-prodajnom lancu te resorna tijela koja trebaju vršiti inspekcije', Ministarstvo i Udruga za zaštitu potrošača krive trgovine, dok su iz trgovina svjesni odgovornosti, no smatraju da su ipak krivi proizvođači.
– Za plasman takve hrane je odgovoran trgovac, jer on mora imati sve podatke o proizvodu i ne smije na tržište stavljati neispravne proizvode – objasnili su iz Udruge za zaštitu potrošača.
– Finalno, iako to možda i nema najviše smisla, najveću odgovornost ima trgovina, konkretno mi. Rijetko tko gleda samog proizvođača kao odgovornog, pogotovo ako pitate same kupce – naveli su iz Tvornice zdrave hrane.
Proizvodi povučeni i iz trgovina zdrave hrane
Svaka trgovina svjesno posluje s rizikom da može doći do situacije u kojoj im neki proizvođač (svjesno ili ne) pošalje upitan proizvod, no kako navode iz D&M drogerija, u trenutku kada je proizvod na policama, on ima sve certifikate i dokumentaciju koja garantira ispravnost i kvalitetu proizvoda, u skladu s hrvatskim i europskim zakonima. Isto to vrijedi i za proizvode s bio i eko oznakama koji su se također povlačili s polica, što je posebno upitno jer bi oni trebali biti što prirodniji, zdraviji, a ujedno su i skuplji.
Proizvođač je taj koji, zajedno s kontrolnim ekološkim tijelom, treba garantirati eko kvalitetu proizvoda. Iz Bio planeta navode da je logično da se svi ostali u lancu prodaje pouzdaju u eko certifikat proizvođača koji bi trebao biti garancija eko kvalitete te ističu da razmišljaju o prekidu suradnje s proizvođačima koji su im plasirali neispravne proizvode.
– Ekološke kontrole bi trebale biti češće, ali ne u trgovinama kada je proizvod već na polici i kada postoji određeni broj kupaca koji je već kupio i konzumirao proizvode koji se povlače, već prilikom uvoza proizvoda u EU ili kod samog proizvođača – objasnili su iz Bio planeta.
Borzan manipulaciju s bio i eko proizvodima smatra problematičnom posebno zato što ljudi takvu hranu često kupuju zbog zdravstvenih problema.
– Taj segment je privlačan 'muljatorima' jer je bio hrana puno skuplja od klasične. Kada nekome tko radi bolesti kupuje bio hranu podvale onu špricanu s pesticidima to je, prema meni, ravno trovanju – objasnila je Borzan.
EU nastoji strožim regulativama smanjiti broj proizvođača kojima se isplati varati. No, pitanje je može li to biti dovoljno. U međuvremenu se kupci moraju zadovoljiti s mogućnosti povrata novaca i postojanjem aplikacija koje obavještavaju o pojavi neispravne hrane i kojih će, izgleda, biti sve više.