Kad je potkraj prošle godine Electrocoin dobio nagradu kao najbolja mala i srednja tvrtka u kategoriji rasta prihoda, Nikoli Škoriću činilo se kao da je zalutao u neki film. Ni njemu ni njegovom partneru Marinu Maržiću nije bilo jasno kako su od onih koje i 'banking/fintech svijet zaobilazi na ulici' postali mainstream, nagrađivani poduzetnici.
Na pozornici i na marginama događaja našli su se s predsjednicima uprava Podravke i Agrokora, pri čemu nikad prije nisu čuli jedni za druge. Škorić je Electrocoin, prvu hrvatsku mjenjačnicu kriptovaluta, pokrenuo 2014. godine nakon Fakulteta elektrotehnike i računarstva, na kojem se zagrijao za kriptografiju, i staža u Nuklearnoj elektrani Krško. Kriptovalute su ga zainteresirale s tehničke strane, no priliku za posao vidio je u omogućavanju jednostavnije kupnje. I nije se prevario.
U tih je šest godina tvrtka ostvarila veliki rast i danas ima oko 300 milijuna kuna prihoda, što je za hrvatske kriterije više nego respektabilan iznos. Dobit jest mala (lani 1,9 milijuna kuna) kao i tim koji se sastoji od 15 ljudi, no Electrocoin i nema ambiciju rasti toliko u broju ljudi koliko u prihodima. Sada se najviše bave uvođenjem i pojednostavnjivanjem plaćanja kriptovalutama, u čemu vidi golem potencijal. O planovima i stanju na tržištu govori u intervjuu za Lider.
Već neko vrijeme bavite se implementacijom plaćanja kriptovalutama u Hrvatskoj, kakve su reakcije tržišta?
– Reakcije su dobre i postoji trend rasta, iako smo na početku priče. Kriptovalute se upotrebljavaju za dvije stvari, ulaganje i plaćanje, pri čemu na investicije otpada daleko najveći dio posla. Tako je i nama mjenjačnica temeljni biznis, koji čini 99 posto prihoda, ali smo tražili nove izazove pa smo se fokusirali na onaj jedan posto, odnosno upotrebu kriptovaluta za plaćanje, jer u tome vidimo golem potencijal. Infrastruktura za plaćanje tek se gradi i ne žurimo previše. Electrocoin je prvi krenuo u to i imamo najviše platnih mjesta, a u međuvremenu se pojavila varaždinska Fima i jedna slovenska tvrtka sa sličnim rješenjem i sve troje dosta agresivno napadamo tržište. Generalno, kao država u ovome ne stojimo mnogo lošije od drugih zemalja.
Zašto mislite da plaćanje kriptovalutama ima potencijala?
– Plaćanje se u Europi radi jako loše. Drugim riječima, komplicirano je i skupo. Nije bolje ni u Americi, gdje se još upotrebljavaju i čekovi. U Hrvatskoj su pak plastične kartice avangarda. Prema podacima HNB-a za 2018., čak 88 posto transakcija bilo je u gotovini. Slično je, primjerice, i u Njemačkoj i Austriji, koje su uz Balkan velike utvrde gotovine. U Norveškoj se, s druge strane, manje od 10 posto transakcija realizira gotovinom. To je stvar mentaliteta jer se i u Japanu, koji je tehnološki vrlo razvijena zemlja, visokotehnološka rješenja upotrebljavaju za prikupljanje gotovine. Kinezi su, recimo, preskočili plastične kartice i iz gotovine uskočili na aplikacije preko kojih se plaća digitalnim novčanicima (wallet). Mi vjerujemo da je naš mentalitet pogodan za kriptovalute jer su one savršena kombinacija elektroničkog i papirnatog novca. Hrvati vole gotovinu jer je to njihov novac koji se nalazi kod njih, a ne u banci. To je poanta i kriptovaluta jer one nisu na računu banke nego na mom računu, odnosno mobitelu. Kada se ovih 88 posto plaćanja gotovinom počne okretati prema digitalnim oblicima, tu će se sigurno naći prostora za kriptovalute. Plastične će kartice sigurno uskoro biti zamijenjene elektroničkim plaćanjem.
Sada su korisnici platnih usluga uglavnom iznajmljivači, ugostitelji i manji trgovci. Planirate li suradnju s nekim većim trgovačkim lancima?
– Zahvaćamo najšire moguće. Shvaćamo da plaćanje kriptovalutama trenutačno nije baš najjednostavnije, ali vjerujemo da će postati jednostavno kao što je danas plaćanje gotovinom i karticom. Tada želimo biti na što više prodajnih mjesta. Pregovaramo s nekim većim maloprodajnim lancima, ali u ovom trenutku ne mogu otkrivati detalje. Prvi nam je korak da se integriramo u njihovu infrastrukturu kod njihovih ponuđača fiskalne blagajne. Jedni od prvih naših klijenata, koji su se javljali samoinicijativno dok još nismo ni imali potpuno razvijenu uslugu, iznajmljivači su i hotelijeri jer su ih gosti tražili opciju plaćanja kriptovalutama. Hotel Split iz Podstrane molio nas je takvu uslugu još 2016. Uspostavili smo suradnju i s Gradom Svetom Nedeljom, gdje se komunalne usluge mogu platiti kriptovalutama. Tim potezom Grad poručuje da gleda u budućnost i prihvaća inovativne koncepte, a mi da smo respektabilan partner i spremni za široku primjenu.
Iako se sada mnogo više bavite poslom koji donosi zanemariv prihod, vaš temeljni biznis i dalje raste. Kakva su očekivanja za ovu pandemijsku godinu?
– I ove ćemo godine rasti i premašiti 300 milijuna kuna prihoda. To je velik prihod, ali marže su male. Više od 80 posto prihoda ostvarujemo na europskom tržištu. Mi smo zapravo europska tvrtka koja u Hrvatskoj ima sjedište i plaća porez. Jedino platne usluge, na koje smo sada fokusirani, razvijamo i lansiramo zasad samo u Hrvatskoj. Plan nam je i s njima krenuti na europsko tržište, ali ne želimo investirati u marketing vani dok u Hrvatskoj ne validiramo da imamo proizvod kakav treba biti.
Koliki bi udio platnih usluga u vašim prihodima mogao biti u budućnosti?
– Ako uzmemo samo deset posto platnog prometa u Hrvatskoj to će biti mnogo, vidimo ogroman potencijal u tome. Smatram da nikad više od deset posto hrvatske populacije neće ulagati u kriptovalute, ali vjerujem da postoji potencijal da se mnogo više od deset posto populacije koristi kriptovalutama za plaćanje zato što čine plaćanje bržim, jeftinijim i jednostavnijim.
Cijeli intervju možete pročitati u tiskanom i digitalnom izdanju Lidera.