Posljednjih godina o Čakovečkim mlinovima govorilo se i u kontekstu potencijalnog preuzimača i potencijalne mete za preuzimanje. Stjepan Varga vodio je na neki način konzervativno kompaniju više od 50 godina, da bi nedavno 'uzde' prepustio svojemu sinu Nini Vargi, koji je Lideru iznio ekskluzivne informacije o aktualnim promjenama u kompaniji. U posljednjih godinu dana u Čakovečkim mlinovima se mnogo planiralo i odlučivalo i napokon se odlučilo kojim smjerom ići nakon smjene generacija.
Obitelj Varga vlasnik je oko 28 posto dionica, oko 25 posto drže mirovinski fondovi, a ostalo drže pojedinačni mali dioničari. U sustavu grupe četiri kompanije bave se maloprodajom: Metss, Trgovina Krk, Trgostil i Radnik Opatija, proizvodnjom (u dva mlina) te pekarstvom (osim u Čakovcu, Čakovečki mlinovi vlasnici su pekara u Lovranu, Krku i Zadru). Osim toga, proizvodi se bučino i maslinovo ulje. To je trenutačna slika Čakovečkih mlinova, koja bi se vrlo uskoro trebala promijeniti.
Postoji li još dilema oko toga jesu li Čakovečki mlinovi meta ili kupac?
Čakovečki mlinovi su kupac. Cijelo vrijeme smo u modu preuzimanja, to nam je oduvijek bila nit vodilja. U ovih 28 godina preuzeli smo 11 kompanija i gospodarskih cjelina. Međutim nismo to puno komunicirali prema javnosti pa se možda čini da na tom polju nismo bili aktivni. Nedavni otkup dionica od manjinskih dioničara u Trgovini Krk i Radnik Opatiji bio je također veliki poduhvat.
Lani ste angažirali vanjskog savjetnika i donijeli važne odluke za budući smjer razvoja kompanije. Koji vam je glavni fokus i što možemo očekivati od Čakovečkih mlinova u budućnosti?
Angažirali smo ih jer smo htjeli sagledati ukupni potencijal naše Grupe, vrednovati ga financijski i na temelju toga donijeti odluke o daljnjem razvoju. Prvi korak bio je konsolidacija našeg vlastitog poslovanja jer u sustavu Čakovečkih mlinova posluje sedam kompanija koje ćemo objediniti u dvije i to u dva segmenta: proizvodnji hrane i maloprodaji. Cilj je postići čim veću integraciju, unutarnju efikasnost i bolji zajednički nastup na tržištu. Krajem 90-tih ušli smo u maloprodajni biznis i taj se dio intenzivno razvijao, da bi danas činio 85 posto prihoda cijele Grupe. Tako da je maloprodaja fokus i osnovna djelatnost kojom se bavimo. Nakon konsolidacije planiramo ubrzati širenje postojeće maloprodajne mreže i nove akvizicije.
Pekarstvo se pokazalo prilično atraktivnim sektorom za investicijske fondove. Poljski Enterprise Investors preuzeo je Pan-Pek, Mid Europa Mlinar. Kako izgledaju trenutni konkurentski odnosi i kako će se po vašem mišljenju pekarsko tržište razvijati u budućnosti?
Konsolidacija pekarskog tržišta započela je i prije fondova. Manje pekare su preuzete ili su se ugasile, a ostali su veliki igrači, Mlinar i Pan-Pek. Oni su dulje vrijeme bili na prodaju i bilo je pitanje vremena kad će ih netko preuzeti. Daljnja konsolidacija je isto tako očekivana. Fondovima je interes preuzeti, kroz pet do sedam godina presložiti kompaniju, povećati tržišni udio i onda biznis prodati drugom fondu, da bi u eventualno trećoj iteraciji završio kod nekog strateškog ulagača koji će se baviti tim biznisom u sklopu neke veće globalne kompanije.
Poljaci su ozbiljno 'zagrizli' i u maloprodaju i nakon preuzimanja Studenca navodno razgovaraju sa svima. Njihove mete su upravo tvrtke u obiteljskom vlasništvu. Jeste li s njima razgovarali i smatrate li ih ozbiljnom konkurencijom?
Daljnja konsolidacija u maloprodaji je neminovna. Ulazak Enterprisea u Studenac bio je početak procesa koji se nastavio kroz krizu Agrokora i Konzuma, koji je iz situacije potencijalnog konsolidatora tržišta došao u poziciju da će se vjerojatno u nekoj fazi prodati, ali što se tiče manje trgovine koja nije u vlasništvu stranaca, ona će se definitivno morati presložiti. Međutim, ako pogledate, osim Studenca nije do sada bilo nekih većih akvizicija. Od manjih su preuzeti Istarski supermarketi, Sonik, Sloga podravska trgovina i Trgonom Novi Marof, no sve su to male transakcije. Svi manji trgovci jesu obiteljske tvrtke i sve su dosegle neki svoj limit potencijala širenja. Sada je ostalo pitanje volje i želje za daljnjim širenjem, pitanje kapitala kojeg treba dodatno uložiti, a u konačnici tu je i smjena generacija. Poljaci jesu razgovarali sa svima, ali to ništa ne mora značiti. Nervoza koja je nastala je pretjerana. Postoji fama da na tržištu ima puno aktivnosti, ali ništa značajnije nije realizirano.
Vaš otac Stjepan Varga povukao se s pozicije predsjednika Uprave u Nadzorni odbor, doveli ste nove članove nadzornog odbora, mijenjali direktore u maloprodaji. Kako trenutno izgleda upravljačka struktura Čakovečkih mlinova?
Otac će sada napuniti 70 godina. U kompaniji je od 1965., ukupno 55 godina i došlo je vrijeme da se i on malo odmori. Ja sam na poziciji člana uprave bio od 2014. godine, u segmentima financija i strateške nabave, a prije toga sam 12 godina radio kao broker i investicijski savjetnik. Od prošlog mjeseca imamo novog člana Uprave, Marijana Sršena koji je došao iz Mlinara tako da Čakovečki mlinovi i dalje imaju dva člana uprave. Ekipirali smo se, napravili sve predradnje za formalno spajanje maloprodajnog biznisa, za reorganizaciju proizvodnog biznisa i buduću platformu rasta i razvoja koja će biti potentna za organsko i anorgansko širenje. Spremni smo i za preuzimanja. Imamo u bilanci veliku poziciju od 275 milijuna kuna za sve buduće projekte koje možemo financirati vlastitim sredstvima.
Kako izgleda vaša idealna meta za preuzimanje? Hoćete li se širiti kroz lokacije, formate? Koga biste rado kupili?
Ne mogu komentirati konkretna imena. Naš prvenstveni cilj je bilo unapređenje postojeće mreže i više od 60 posto te mreže je obnovljeno i prilično novo što se tiče opreme i standarda usluge koju pružamo. Potencijal širenja anorganski je sve što se uklapa u postojeću mrežu. Planiramo u dvije godine doći do 500 prodajnih mjesta razvojem novih lokacija i to možemo bez problema napraviti u godinu do dvije dana, ali pažljivim odabirom. Nemamo pritisak da moramo taj rast pošto-poto ostvariti u kratkom vremenu.
Cijeli intervju pročitajte u novom tiskanom i digitalnom izdanju Lidera.