Najavljena liberalizacija tržišta odvjetničkih usluga aktualizirala je pitanje jesu li odvjetnici obični poduzetnici za koje trebaju vrijediti pravila tržišnog natjecanja ili cijena njihovih usluga treba ostati regulirana, a onda i neatraktivna za dolazak strane konkurencije. Međutim, strane odvjetnike ne odbija taj razlog, nego to što u Hrvatskoj nema velikih investicija
U Hrvatskoj je u Upisniku podružnica stranih odvjetničkih društava pet podružnica iz država članica Europske unije i država članica Svjetske trgovinske organizacije, a trideset stranih odvjetničkih ureda prisutno je u Hrvatskoj i zahvaljujući partnerstvu s domaćim odvjetničkim uredima. Dakle, iako ih nema mnogo, strani odvjetnici na ovaj ili onaj način već posluju u Hrvatskoj. Usprkos tomu najavljena liberalizacija uznemirila je duhove među nekima od njih iako među sugovornicima ne vlada uvjerenje da će strani odvjetnici masovno krenuti put juga Europske unije.
Zbog specifične djelatnosti već se posljednjih nekoliko godina vode rasprave o tome je li odvjetništvo gospodarska djelatnost ili nešto više od toga. Pritom je Hrvatska odvjetnička komora (HOK) branila stajalište da je ovo potonje.
Nema spektakularnih dolazaka
Profesori s Pravnog fakulteta u Zagrebu Ivo Josipović i Alan Uzelac te akademik Jakša Barbić pozdravljaju liberalizaciju odvjetništva iako ni jedan od njih ne negira da se mora uzeti u obzir i specifičnost djelatnosti. Profesor s Pravnog fakulteta u Splitu Hrvoje Kačer smatra pak, kao i dopredsjednik HOK-a Mladen Klasić te neki odvjetnici, pak da se odvjetništvo nikako ne može smatrati gospodarskom djelatnošću.
– Odvjetništvo je, nedvojbeno, složena, važna i regulirana djelatnost, no u ekonomskom smislu jasno je da se obavlja na tržištu. Sud Europske unije još je potkraj devedesetih godina postavio jasno pravilo: prema relevantnim europskim propisima odvjetnici su poduzetnici i ne isključuju se od pravila koja se odnose na slobodu tržišnog natjecanja na zajedničkom europskom tržištu – napominje Uzelac.
Hoće li uskoro zbog liberalizacije hrvatske sudnice pohoditi strani odvjetnici? Ne, jer kao što kaže dopredsjednik HOK-a Klasić, rad stranih odvjetnika nije novost u Hrvatskoj: zakonski im je to omogućeno otvaranjem ureda ili u partnerstvu s domaćim uredima, ali nije bilo spektakularnih dolazaka.
– Prvo, neke vrste predmeta nisu dovoljno financijski atraktivne da bi stranci ovdje ulazili u utrku za takve poslove. Drugo, posebno kad je riječ o nekim vrstama sporova, oni u pravilu ne poznaju dovoljno hrvatsko pravo i sudsku praksu. Pretpostavljam da će i klijenti preferirati naše odvjetnike ako nije riječ o sporovima s elementima inozemnosti ili onima velike vrijednosti – kaže Josipović i podsjeća na to da bi strani odvjetnici trebali znati hrvatski jezik žele li raditi u Hrvatskoj.
Uravnilovka vodi prema stagnaciji
Dakle, jedan od konkretnih razloga zbog kojih je trenutačno malo manje stranaca nego u drugim tranzicijskim državama jest taj što u Hrvatskoj nema velikih investicija. I dok ih ne bude, neće ni dolaziti ovamo. Doduše, Uzelac kaže da se u budućnosti postupno može očekivati prisutnost više stranih ureda, a možda i pokoje preuzimanje većih odvjetničkih ureda.
– Hoće li domaći odvjetnički uredi ostati u aktualnoj vlasničkoj strukturi ili se pridružiti većim stranim odvjetničkim društvima, na kraju će ovisiti o njihovoj sposobnosti da pruže konkurentnu uslugu na tržištu i njihovoj ocjeni koristi i štete od udruživanja sa stranim partnerima – kaže Uzelac.
Jedna od najavljenih promjena moguće je ukidanje tarifnog sustava i tržišno određivanje cijena odvjetničkih usluga.
Više pročitajte u novom broju digitalnog i tiskanog izdanja Lidera.