U srijedu je Allianz objavio svoje zadnje 'Globalno izvješće o osiguranju', koje analizira razvoj tržišta osiguranja u svijetu. (Svi izračuni temelje se na tečajevima za 2020. godinu. Životno osiguranje ne uključuje zdravstveno.) Prema izvješću, industrija osiguranja relativno je lagano prošla tijekom krize uzrokovane koronavirusom: 2020. godine globalni prihod od premija pao je za samo 2,1 posto. Osiguranje imovine čak je zabilježilo mali porast od 1,1 posto, dok je životno osiguranje palo za 4,1 posto. Sveukupno, međutim, ovaj je pad bio znatno strmiji nego 2009. godine, nakon financijske krize (-1,1 posto). Ukupan prihod od premija tako je bio oko 80 milijardi eura niži nego prije krize pa je iznosio 3.730 milijardi eura (životno osiguranje: 2.267 milijardi eura, a osiguranje imovine i odgovornosti: 1.463 milijardi eura).
Snažan rast očekuje se u industriji osiguranja 2021. godine. Sveukupno, premije bi trebale porasti za 5,1 posto na globalnoj razini. Nije iznenađujuće da će SAD (+5,3 posto) i Kina (+13,4 posto) vjerojatno biti dva pokretača rasta. Nakon naglog pada u prethodnoj godini, oporavak životnog osiguranja (+5,7 posto) bit će nešto jači nego u segmentu imovine i odgovornosti (+4,2 posto). Snažan rast trebao bi se nastaviti i u sljedećim godinama, vođen povećanim fokusom na održivost i daljnjim usponom tržišta u razvoju. Globalno se čini moguć prosječan rast od preko 5 posto u sljedećih deset godina.
- Industrija osiguranja pokazala se otpornom tijekom krize uzrokovane koronavirusom - rekao je Ludovic Subran, glavni ekonomist u Allianzu.
- Međutim, ovo je bio relativno lakši dio vježbe, jer je kriza uvelike povećala zahtjeve naših dionika. To utječe i na naše klijente koji, u potpunosti digitalizirani, imaju nova očekivanja o uključenosti kupaca. Za industriju to znači duboku transformaciju, daleko od čiste logike proizvoda, i prema holističkom pristupu uslugama koji se ne fokusira na financijsku naknadu, već na upravljanje i prevenciju rizika. To je jedini način na koji industrija može adekvatno imati koristi od povećane potrebe za zaštitom od rizika u svijetu nakon koronavirusa - dodao je Subran.
Istočna Europa zabilježila je najveći rast premija u svijetu u 2020. godini, s rastom od 3,5 posto, pogotovo s Turskom kao pokretačem rasta. Obje poslovne linije pridonijele su rastu, prihodi od životnog osiguranja porasli su za 4,2 posto, a prihodi od imovine za 3,2 posto. Ukupni prihod od premija dosegao je 54,6 milijardi eura, dok su 'Velika trojka', odnosno Rusija, Poljska i Turska činile dvije trećine regionalnog premijskog fonda.
Oporavak će, međutim, biti umjereniji nego u ostatku svijeta, s rastom premije za 5,0 posto 2021. (životno osiguranje: 4,6 posto, osiguranje imovine i odgovornosti 5,2 posto). Nakon toga, međutim, očekuje se ubrzanje i u istočnoj Europi, s očekivanim prosječnim rastom od sljedećih deset godina od 6,7 posto (životno osiguranje: 6,6 posto, neživotno: 6,7 posto), znatno iznad razine iz zadnjeg desetljeća (5,0 posto) koje nije narušio samo koronavirus, nego i kriza eura.
- Životno osiguranje problematično je dijete istočnoeuropske industrije osiguranja - rekla je Patricia Pelayo Romero, koautorica izvješća.
- Tijekom posljednjeg desetljeća rast ovdje bio je mršavih 2,7 posto godišnje, manje od polovice povećanja imovinskog osiguranja; mnoga važna tržišta, poput Poljske, Češke ili Slovačke, su se smanjila. Post COVID-19 period pruža jedinstvenu priliku za preokretanje trenda. Ne zato što je zaokret u kamatnim stopama neizbježan, sigurno ne, već zato što kućanstva sjede na velikoj količini dodatne ušteđevine. Ako industrija uspije svoju stručnost u održivom ulaganju pretočiti u atraktivne proizvode za svoje klijente, trebala bi biti u mogućnosti osigurati dio ovog kolača - dodala je koautorica.
Hrvatsko tržište osiguranja održalo se 2020. godine, uz prihode od premija koji su u osnovi ostali nepromijenjeni (-0,3 posto). Ovaj se razvoj u cijelosti može pripisati osiguranju imovine i odgovornosti koje čini gotovo tri četvrtine premijskog prihoda i poraslo je za respektabilnih 5,6 posto (iako je to samo polovica razine 2018. i 2019. kada su ostvareni vrhunski rezultati).
S druge strane, premija u segmentu životnog osiguranja pala je za 13,7 posto, ubrzavajući trend pada prije krize. Za 2021. očekuje se skromni oporavak (+3,7 posto) jer se poslovi s imovinom malo usporavaju (+4,6 posto), a premije za životno osiguranje plaho se oporavljaju (+1,4 posto).
Međutim, tijekom sljedećeg desetljeća očekuje se da će Hrvatska postići zdraviji rast od 4,6 posto godišnje, otprilike jednako potaknut osiguranjem imovine i odgovornosti i životnim osiguranjem. Ipak, dugoročni rast ostaje ispod regionalnog prosjeka jer Hrvatska već pripada zrelijim tržištima u regiji: u prosjeku Hrvati troše 318 eura na osiguranje, a premije u postotku BDP-a iznose 2,7 posto – u odnosu na regionalni prosjek od 141 euro i 1,7 posto (2020.).