Kandidatima za gradonačelnika Zagreba, postavili smo pet istih pitanja, koji se odnose na gospodarski dio programa za Zagreb, a odgovore na njih donosimo u nastavku teksta. Ove odgovore dao je Miroslav Škoro, kandidat Domovinskog pokreta.
Kako bi ste opisali svoj gospodarski plan za Zagreb?
- Naš gospodarski plan sažeto bi se mogao nazvati oslobađajućim i poticajnim. Oslobađajućim jer mislimo gospodarski sustav postupno osloboditi brojnih klijentističkih sprega, a poticajnim jer bi Grad konačno preuzeo ulogu servisa, odnosno onoga koji stvara uvjete te otklanja prepreke za razvoj gospodarske i poduzetničke aktivnosti. To posebno uključuje redefiniranje uloge Zagrebačkog holdinga i gradskih poduzeća u kojima se vrlo često isprepliće javna usluga i tržišna djelatnost. Javna poduzeća trebaju biti zadužena za javne, neprofitne poslove, a sve ostalo treba prepustiti slobodnom tržištu i konkurenciji. Smatramo da se upravo u ovakvim okolnostima stvara s jedne strane podloga za klijentizam i korupciju, a s druge izostaje zdravo tržišno natjecanje bez čega nema zdravog gospodarstva.
Što smatrate prioritetnim poslom?
- Program koji imamo za Zagreb je opsežan jer je jako puno problema u gradu. Sve teme su jednako važne, od komunalne infrastrukture, zelene politike, socijalne politike, demografije, gospodarstva, a jedna od najvažnijih je stanje gradskih financija. Prioritetno je staviti gradsku upravu u funkciju servisa građanima i poduzetništvu. Naravno da se radi o iznimno složenom procesu jer ujedno uključuje i prekidanje brojnih klijentističkih sprega i nepravilnosti, što je glavna kočnica razvoja grada Zagreba već više od dva desetljeća te se bez rješavanja tog problema teško možemo pomaknuti naprijed. To uključuje mnoga rješenja koja smo u našem Programu predvidjeli, kao stvaranje digitalne platforme za savjetovanje poduzetnika, transparentne aktivacije gradske imovine u gospodarske svrhe, plansku suradnju s Hrvatskim zavodom za zapošljavanje i obrazovnim institucijama, reorganizaciju gradskog ureda, stvaranje poduzetničke infrastrukture pa i osnivanje gradske financijske institucije za poticanje gospodarstva.
Kada je riječ o obnovi, na koji način bi ste je proveli?
- Grad Zagreb je partner u obnovi te je nužno temeljito praćenje aktivnosti Fonda za obnovu i Ministarstva graditeljstva na poslovima obnove grada. Planiramo inzistirati na transparentnosti i javnosti procesa, brzini i pojednostavljenju u realizaciji obnove te kontroli provedbe procesa javne nabave. Transparentnost ćemo demonstrirati i kroz rad Gradskog zavoda za zaštitu spomenika kulture i prirode na način da se osigura javna dostupnost podataka o svim izdanim ili odbijenim suglasnostima od strane Gradskog zavoda. Isto tako, plan je do kraja razjasniti djelokrug i odgovornosti upravitelja višestambenih objekata te formirati protokol renoviranja pojedinačnih stanova unutar višestambenih objekata u cilju očuvanja statike zgrade. Zadnje, i ne najmanje važno, je pronaći rješenje vlasnicima nekretnina u kojima su zaštićeni najmoprimci. Trenutno na njihove upite svi sliježu ramenima, što je nedopustivo.
Smatrate li da je prirez preveliko opterećenje za poduzetnike i planirate li ga smanjiti kako bi ste rasteretili gospodarstvenike prevelikih davanja? Bi li tada gradski proračun bio nedostatan za sve projekte ili bi ste novac namirili iz nekih drugih izvora?
- Pitanje smanjenja vrlo visoke stope prireza je povezano uz financijsko stanje Grada Zagreba za koje sada nije sasvim poznato kakvo je. U normalnim okolnostima uravnoteženog proračuna, smanjenje prireza bi se nametalo kao nužna i opravdana mjera rasterećenja. Sve dok se ne stekne dubinski uvid u financijsko stanje Grada Zagreba i Zagrebačkog holdinga, u što ulaze svi sadašnji i budući nepodmireni dugovi, neozbiljno je najavljivati smanjivanje prireza. Međutim, reforma sustava upravljanja gradom, javna nabava bez klijentizma i korupcije, aktivacija gradske imovine, EU fondovi te druge gospodarske mjere sasvim sigurno stvorit će mogućnosti za smanjenje ovog poreza.
Mnogi su europski gradovi uveli oštre sankcije za grafitere kako bi sačuvali gradske fasade od uništavanja Koji je vaš stav o tome? Planirate li očistiti Zagreb od grafita?
- Nisam protiv umjetničkog izražavanja i treba razlikovati murale od vandalizma. Uređene fasade i očuvanje kulturnih dobara svakako je nešto čemu svi zajedno trebamo težiti i naći model po uzoru na druge europske gradove.