Međunarodna konferencija 'Nacionalni inovacijski sustav — rješenja za globalne izazove' održava se u okviru 'Strateškog projekta za podršku uspostavi Inovacijske mreže za industriju i tematskih inovacijskih platformi' kojeg provodi Ministarstvo gospodarstva i održivog razvoja u partnerstvu s Hrvatskom gospodarskom komorom, a sufinanciran je bespovratnim sredstvima iz Europskih strukturnih i investicijskih fondova održava se danas u Zagrebu u hotelu Esplanade.
Inovacije su jedan o ključeva uspješnog suočavanja s izazovima i neophodne su za konkurentnost na globalnom tržištu kao i za održivi razvoj rekao je uvodno Tomislav Ćorić, ministar gospodarstva i održivog razvoja i supredsjedatelj Nacionalnog inovacijskog vijeća.
Kazao je kako Vlada RH poduzima sve korake kako bi hrvatsko gospodarstvo učinila inovativnijim i naprednijim te da trenutne brze promjene utječu na sve sfere gospodarstva ali i društva.
- Pandemija je u fokus stavila inovacije. Pokazala je i koliko je važna suradnja znanstveno istraživačke zajednice i poslovnog sektora te koliko je važna intenzivna podrške države i međunarodne suradnje kako bi se savladali globalni i nacionalni izazovi – rekao je Ćorić.
Istraživanje i razvoj imaju veliku važnost jer će nakon pandemije biti ključni za oporavak dodao je ministar gospodarstva i održivog razvoja.
Ćorić se dotaknuo i Zelenog plana koji je EU donijela a kojemu je cilj od Europe napraviti prvi neutralni kontinent.
- Kao i EU, i Hrvatska će idućih godina ići prema zelenom smjeru koji će se prije svega odraziti u proizvodnji energije iz obnovljivih izvora – rekao je Ćorić.
Što se tiče samog inovacijskog sustava, napravljen je veliki pomak u posljednje dvije godine uspostavom Vijeća kojima je zadatak zajedno s ministarstvom gospodarstva i održivog razvoja osigurati poslovnom sektoru poticajno okruženje za istraživanje i razvoj inovacija u suradnji s istraživačkom zajednicom.
Tomislav Radoš, potpredsjednik Hrvatske gospodarske komore rekao je kako se projekt Nacionalnih inovacijskih sustava provodi već četiri godine te da konačno imamo sustav koji se može nazvati inovacijskim te da je to dobar temelj koji treba nastaviti nadograđivati.
- Uspjeli smo na jednom mjestu okupite sve dionike i ljude koji mogu unapređivati taj sustav ali i ostvariti naše ciljeve koje želimo kako bi inovacije dale doprinos domaćem gospodarstvu – rekao je Radoš i dodao da je uloga HGK da budu partner u tom projektu.
David Matthew Smith, ravnatelj Instituta Ruđer Bošković okupljenima je rekao kako smo u inovacijskim u sustavima u zadnjih nekoliko mjeseci imali velike uspjehe, te da imamo više primjera inovacija, ali da nam još uvijek nedostaje velika i uspješna priča na globalnom nivou.
- Bez obzira na to i manje inovacije i uspjehe treba podržati jer niti jedna država nije stigla do rezultata preko noći. Kako bi vidjeli rezultate moramo biti strpljivi i razumjeti ali idemo u dobrom smjeru – rekao je ravnatelj Instituta Ruđer Bošković Matthew Smith.
Znanstvena zajednica i privatni sektor moraju naći zajednički jezik a uspješne priče koje imamo su nastale unatoč sustavu a ne zbog sustava, dodao je.
- Moramo pojednostaviti sustav i birokraciju te ubrzati procese kako bi bili efikasni – rekao je Matthew Smith.
Za kraj je dodao kako istraživački sektor nije loš ali nije niti sjajan, a da bi došao na željenu razinu potreban je dodatni razvoj i obrazovanja i infrastrukture.
- Mi smo na Institutu spremni, imamo kapacitete i uvijek smo otvoreni za razgovor s industrijom. Smatram da je naš zadatak razumjeti prilike koje su pred nama i napraviti efikasniji sustav koji to mora podupirati – zaključio je Matthew Smith.
U sklopu konferencije održan je i panel pod sloganom 'Snaga inovacija: Tematska inovacijska vijeća – jučer, danas, sutra' na kojem su prisustvovali prof. dr. sc. Dragan Primorac, predsjednik Tematskog inovacijskog vijeća za zdravlje i kvalitetu života, dr. sc. Ernest Vlačić, predsjednik Tematskog inovacijskog vijeća za energiju i održivi okoliš, dr. sc. Jasmina Ranilović, predsjednica Tematskog inovacijskog vijeća za hranu i bio-ekonomiju, Petar Milas, zamjenik predsjednice Tematskog inovacijskog vijeća za promet i mobilnosti i Goran Basarac, član tematskog inovacijskog vijeća za sigurnost iz tvrtke Šestan Busch.
Prof. dr. sc. Dragan Primorac rekao je kako je Hrvatska ponudila jedan inovativan model tijekom pandemije a tiče se dijagnostike koja je promijenila sport u EU.
- Naš koncept dijagnostike osigurao je sportašima povratak na terene i taj model je stigao iz Hrvatske a prihvatila ga je i FIFa i UEFA – rekao je Primorac.
Pričajući o pandemiji i cjepivu koju svi očekuju Primorac je rekao kako je hrvatski problem Imunološki zavod, jer je njegova golema tradicija mogla jamčiti da ćemo i mi biti među zemljama koje će na neki način doprinijeti razvoju cjepiva, dok bez njega tako nešto nije za očekivati.
Dr. sc. Ernest Vlačić, predsjednik Tematskog inovacijskog vijeća za energiju i održivi okoliš je rekao kako su energetika i okolišne tehnologije izvrsna prilika za Hrvatsku, te da je ključna uloga države i javnog sektora da uz poticaje iz EU na efikasan način, koristeći kapitalne energetske i infrastrukturne projekte uključi gospodarstvo te da se ostvare zacrtani ciljevi.
- Inovacijski sustav koji je uspostavljen je izvrstan strukturni preduvjet kako bi se to moglo i učiniti – rekao je Vlačić i dodao kako je potrebno efektivno iskoristi sredstva koja nam stoje na raspolaganju i za energetiku, e-mobilnost i obnovljive izvore energije.
Dr. sc. Jasmina Ranilović, predsjednica Tematskog inovacijskog vijeća za hranu i bio-ekonomiju je rekla kako je ključni pokretač inovacijskih ciklusa u prehrambenom segmentu zdravlje te da s domaćim proizvodima na globalnom tržištu možemo biti konkurentni samo ako ponudimo i dodanu vrijednost.
- Danas prehrambene proizvode prodaje zdravlje. Industrija 4.0 nudi priliku za smanjenje proizvodnih procesa, poboljšanje automatizacije i robotizaciju, a ako gledamo industriju 4.0 u smislu dodane vrijednosti, onda pričamo o personaliziranoj prehrani – rekla je Ranilović.
Petar Milas, zamjenik predsjednice Tematskog inovacijskog vijeća za promet i mobilnosti kratko je rekao kako će zelene tehnologije što se tiče mobilnosti i novi baterijski sustavi polako preuzimati primat, te da su u njihovoj industriji potrebna velika sredstva i godine testiranja kako bi proizvodi ugledali tržište.
Goran Basarac, član tematskog inovacijskog vijeća za sigurnost iz tvrtke Šestan Busch je rekao kako je fokus vijeća za sigurnost zdravlje i sigurnost ljudi, te da je Hrvatska što se sigurnosti tiče mali inovator i da smo po tome jedinstvena država u EU.
- Naše vijeće je tu kako bi tvrtke mogle prezentirati svoje projekte i vidjeti što se događa u industriji kako bi mogli usmjeriti svoje politike i ulaganja u smjeru u kojem se kreće industrija. Dodao bi i to da se s nama moraju povezati i određena ministarstva, poput ministarstva obrane jer za sve vrste proizvoda i inovacija koje se tiču sigurnosti, mi moramo imati podršku krajnjeg korisnika. To znači da mi ne možemo izvoziti i prodavati naše proizvode ako ih recimo naša policija i vojska ne koristi. to je prvi korak koji se mora dogoditi – rekao je Basarac.