Hrvatska
StoryEditor

PZ Zagrebački voćnjaci: Uzor im bio Južni Tirol, sada su oni uzor Ministarstvu poljoprivrede

05. Listopad 2019.
Hrvoje Bunjevac u Distributivnom centru Zagrebački voćnjacifoto Pixsell
Ministarstvo je po uzoru na model suradnje između voćara i jedinica lokalne samouprave u Zagrebačkoj županiji počelo rješavati problem logističko-distribucijske i skladišne infrastrukture. Akcijskim planom predviđena je gradnja dvadeset hladnjača, sedam skladišno-distribucijskih centara i trinaest skladišta za voće i povrće

Prošle je godine u sklopu Distributivnog centra za voće i povrće u velikogoričkoj Radnoj zoni Rakitovec otvorena najmodernija ULO (engl. ultra low oxygen) hladnjača. Ona je višnjica navrh torte koja je rijedak primjer ciljanog i planskog ulaganja u hrvatsko voćarstvo, i to prema modelu suradnje između jedinica lokalne samouprave i proizvođača, konkretno Zagrebačke županije, Grada Velike Gorice i poljoprivredne zadruge Zagrebački voćnjaci, ali i države koja je raspisala natječaj, zbog čega su na svaku kunu vlasnika hladnjače došle tri kune iz fondova Europske unije kao dio mjera za ruralni razvoj.

Bez nove hladnjače i mogućnosti koje im pruža Distributivni centar i zagrebački bi voćari, baš poput većine ostalih u Hrvatskoj, ovisili o trgovcima i otkupljivačima u čijem su vlasništvu gotovo sva skladišta i koji robu ne biraju prema zemlji podrijetla, nego profitu. A znamo nastavak te bolne priče u kojoj domaći proizvođač izvisi jer se ne može natjecati s uvoznom robom koja se prodaje budzašto, a trgovcima je isplativije uskladištiti nju i pritom lijepo zaraditi.
– Glavna boljka hrvatskih proizvođača nedostatak je infrastrukture. Ako nemate skladište, vi niste nigdje. Ako ne želite da voćka propadne, morate je odvesti rashladničaru, trgovac će ponuditi cijenu kakvu hoće jer ima sve adute u svojim rukama i nema nikakvu obvezu kupiti hrvatsku voćku – objašnjava Hrvoje Bunjevac, direktor Distributivnog centra za voće i povrće, i dodaje kako je problem nastao jer je država prepustila proizvođačima da sami prikupe novac za skladišta, a oni zaradom od prodaje voća jedva pokrivaju troškove proizvodnje, zato si takav pothvat ne mogu priuštiti.
​Zato je, ističe, važno da se uključe država i lokalna samouprava i da podupru proizvođače u gradnji infrastrukture.
– Mi smo se ugledali u najuspješnije voćarske regije: Južni Tirol, Štajersku, Korušku. Sada naša priča služi kao primjer Osječko-baranjskoj županiji, a po našem uzoru rade i u Ministarstvu poljoprivrede – kaže Bunjevac.
​Ministarstvo poljoprivrede u srpnju je na javnu raspravu stavilo akcijski plan kojim se predviđa gradnja dvadeset hladnjača, sedam skladišno-distribucijskih centara i trinaest skladišta za voće i povrće. Upravo takva infrastruktura preduvjet je za osnivanje proizvođačke organizacije, udruge proizvođača koja bi bila pravni subjekt koji bi im omogućio zajednički nastup na tržištu, za što je Ministarstvo poljoprivrede pripremilo i godišnje potpore od stotinu tisuća eura, odnosno pola milijuna eura tijekom pet godina na koliko se potpora dodjeljuje.

Više o voćarima u Hrvatskoj pročitajte u aktualnom broju digitalnog i tiskanog Lidera.

24. studeni 2024 11:23