'Hrvatska poljoprivreda će se do 2030. udvostručiti, odnosno rasti će za 14 milijardi kuna te će ukupna vrijednost proizvodnje dosegnuti 30 milijardi kuna', stoji u priopćenju konzultantske tvrtke Smarter koja je predstavila dokument 'Prikaz stanja u poljoprivredi RH'. Vizija je to tima stručnjaka koje je okupila tvrtka Smarter, inače specijalizirana za poljoprivredno-prehrambeni sektor, koju je moguće ostvariti uz konsenzus ključnih dionika, regionalizaciju, integratore proizvodnje, vertikalnu i horizontalnu integraciju, intenzivnu i ekstenzivnu proizvodnju te istraživanjem i razvojem.
U priopćenju se naglašava da će podizanjem stupnja samodostatnosti hrvatska poljoprivreda do 2025. rasti za osam milijardi kuna, a predviđaju podizanje proizvodnje proizvoda s komparativnim prednostima za globalno tržište, čija će vrijednost do 2030. porasti za dodatnih šest milijardi kuna. To tvrdi Denis Matijević, čelni čovjek Smartera, dodajući da se u hrvatskoj poljoprivredi ne koriste svi raspoloživi resursi.
- Potrebno ih je kroz određeni poslovni model staviti u funkciju i na taj način stvoriti novu vrijednost. Smarter ima poslovni model za postizanje tog cilja hrvatske poljoprivrede, temeljen na dva stupa – postizanju stupnja samodostatnosti te podizanju konkurentnosti hrvatskog poljoprivrednog proizvoda - istakao je Matijević.
Podsjetio je da Hrvatska u većini sektora nije samodostatna te ima značajan prostor za rast na vlastitom tržištu. Stupanj samodostatnosti je oko 70 posto, a u nekoliko sektora poljoprivredne proizvodnje postoji i izvozni potencijal koji nije iskorišten.
Tim poljoprivrednih stručnjaka analizira stanje poljoprivredne proizvodnje i tržišta poljoprivrednih proizvoda, a svoje će rezultate predstavljati dva puta godišnje, s ciljem utvrđivanja realnog stanja i davanja kvalitetnih i pametnih rješenja za zaokret te početak pozitivnih trendova u domaćoj poljoprivredi.
Stanje poljoprivrede analizirano je po sektorima proizvodnje.
- Iznijete procjene pokazuju trend rasta prinosa i proizvodnje ratarskih kultura, dok svi ostali sektori, pogotovo oni s većom dodanom vrijednošću, imaju negativan trend. Tako su kulture poput voćarstva, povrtlarstva i stočarstva, koje bi mogle generirati nova radna mjesta, u opadanju - objasnio je profesor s Agronomskog fakulteta u Zagrebu dr. sc. Ivo Grgić, jedan od stručnjaka koji je radio na ovom dokumentu.
Iz Smartera poručuju da su protekle dvije godine radili i na dokumentu Vizija razvoja poljoprivrede RH 2020. i 2030. te da poljoprivreda treba prerasti iz socijalne kategorije u ozbiljnu granu hrvatske privrede od koje se može živjeti i od koje svi dionici ima višestruku korist jer su dugotrajna stagnacija i pad poljoprivredne proizvodnje u nesuglasju s prirodnim potencijalima Hrvatske i globalnim tehnološkim inovacijama kojima raspolaže suvremena poljoprivreda.
Inače, vrijednost hrvatske poljoprivredne proizvodnje od 2008. do 2018. godine smanjila se s 22,5 milijardi na 16 milijardi kuna. U razdoblju od ulaska u EU vrijednost poljoprivredne proizvodnje smanjila se za oko 3,5 milijardi kuna i stagnira, stoji na kraju priopćenja konzultantske tvrtke Smarter.