Za sada se u Hrvatskoj ne razmišlja o uvođenju poreza na rad zaposlenika koji rade od kuće, što su u studenome preložili ekonomisti Deutsche Banka. Prati se što se događa u Europskoj uniji, ali u tom smjeru u Hrvatskoj se neće ići bez obzira što je Deutsche Bank kao razlog naveo nepravednost prema onima koji svoj posao ne mogu obavljati od doma.
Raspravljat će se o radu od kuće
U Ministarstvu rada, mirovinskoga sustava, obitelji i socijalne politike smatraju da će prijedlog analitičara Deutsche Banka sigurno izazvati rasprave na razini Europske unije, a čiju primjenu za sada ne razmatraju u Hrvatskoj. Podsjećaju da je Programom Vlade Republike Hrvatske za mandatno razdoblje od 2020. do 2024., u okviru programskog područja Očuvanje radnih mjesta i socijalna sigurnost, naglašena potreba redefiniranja radnog zakonodavstva i da je namjera stvoriti kvalitetan zakonski okvir za poticanje poduzetničkih aktivnosti, kako bi se smanjilo administrativno opterećenje rada, te ujedno istaknuti potrebu poticanja i drugih oblika rada, poput rada od kuće.
- Stoga, iz ograničenih informacija kojima raspolažemo vezano uz prijedlog oporezivanja rada od kuće, za prijedlog Deutsche Banka za sada možemo reći da kao punopravna članica Europske unije, Hrvatska prati europske trendove i sudjeluje u kreiranju novog europskog zakonodavstva. Tema rada od kuće već se istaknula kao jedna od tema koju ćemo dodatno raspraviti i preciznije urediti najavljenim izmjenama radnog zakonodavstva, no pozorno ćemo pratiti i razvoj predmetne inicijative. U pogledu utjecaja pandemije COVID-19 na hrvatsko radno zakonodavstvo, promijenjene okolnosti su naglasile određene slabosti važećih propisa, koje smo anticipirali u cilju boljeg, fleksibilnijeg i preciznijeg pravnog okvira. Prvenstveno je cilj omogućiti lakšu prilagodbu tržišta rada na ovakve i slične krize te doprinijeti pravnoj sigurnosti ugovornih strana radnog odnosa – rekli su u Ministarstvu.
U EU otpor prema uvođenju novih poreza
Pojavom koronavirusa intenzivirao se rad od kuće u svim djelatnostima gdje je to bilo moguće, što je posljedično dovelo do promišljanja i o mogućem dodatnom oporezivanju takvog oblika rada istaknuli su u Hrvatskoj gospodarskoj komori. Dodali su da zagovornici predloženog dodatnog poreza na rad od kuće naglašavaju pravednost oporezivanja kao glavni motiv jer radnici koji rade od kuće štede novac i manje pridonose gospodarskoj infrastrukturi. S druge strane, naglašavaju u HGK, može se argumentirati da takvi radnici i manje 'konzumiraju' tu istu infrastrukturu jer ne putuju na posao, smanjuju svoj ugljični otisak i svejedno plaćaju uobičajena davanja.
- Smatramo da predloženi porez neće još dugo vremena ugledati svjetlo dana iz više razloga. Prvo, tek trebamo vidjeti u kojoj mjeri će rad od kuće biti zastupljen nakon pandemije, drugo: u Hrvatskoj i EU postoji značajan otpor uvođenju novih poreza, a treći razlog je upitna pravednost poreza kao jedno od glavnih načela oporezivanja, ako jednu skupinu dodatno oporezujemo što ne koristi u dovoljnoj mjeri javne usluge. Uostalom, svi radnici pa i radnici od kuće plaćaju porez i ostala javna davanja za održavanje javne infrastrukture. Naposljetku, smatramo da će prije doći do optimizacije javnih usluga, nego do obveze dodatnog financiranja radi njihovog nekorištenja. Kada govorimo o Hrvatskoj, koja će očito podržati trend 'digitalnih nomada' koji je u potpunoj suprotnosti s navedenim razmišljanjima, možemo reći da je mogućnost uvođenja dodatnog poreza na rad od kuće još i manja nego na razini EU – mišljenja su u HGK.
Savez samostalnih sindikata Hrvatske tvrdi da nema razloga posebno oporezovati rad od kuće izvan postojećih pravila oporezivanja rada i za takav porez se neće, niti ima naznaka da će se uvoditi. Očito im je da se u Hrvatskoj ne razmišlja o tome, niti je Vlada dala naznake za to. Podsjećaju da su epidemije, kao i ratovi, izvanredne okolnosti na koje se ne može utjecati ili je naš utjecaj ograničen te da se radno zakonodavstvo mijenja svojom neovisnom dinamikom, a na promjene (u pozitivnom smislu za radnike) sindikati utječu kroz socijalni dijalog.