Iako se još ne zna točan datum kada će potencijalnim kupcima električnih vozila biti na raspolaganju novi paket poticaja, iz Fonda za zaštitu okoliša i energetsku učinkovitost, poručuju da će se s programom sufinanciranja krenuti u drugom kvartalu, a datum objave i detalji provedbe bit će poznati uskoro.
- Cilj nam je program optimizirati u skladu s dostupnim budžetima, nacionalnim ciljevima te potrebama građana i tvrtki, stoga razmatramo optimalne modele sufinanciranja i potrebne prilagodbe programa. Čim budemo imali detaljnijih informacija, obavijestit ćemo javnost o svim novostima, kako bi se zainteresirani na vrijeme i na odgovarajući način pripremili za prijavu – ističe Anamarija Brstilo iz Fonda za zaštitu okoliša i energetsku učinkovitost.
Do ove godine Fond je odobrio financiranje za više od 4.500 električnih vozila, kako fizičkim tako i pravnim osobama, a od 2014. godine ukupno je odobreno 153,5 milijuna kuna bespovratnih sredstava za poticanje korištenja energetski učinkovitih vozila. No to je još uvijek malo, jer su emisije CO2 u ukupnom domaćem prometu visoke i iznose oko 5,6 milijuna tona, od čega na cestovni promet otpada gotovo tri milijuna tona na godinu.
- Očekujemo da će javni poziv za poticaje na električna vozila biti objavljen u lipnju ili srpnju te da će i ove godine poticaj iznositi 70 tisuća kuna za kupnju električnog automobila, koliko je bio i lani. Kako bi se preveniralo odustajanje od kupnje, prijedlozi su da se prije nego li se zatraži poticaj treba uplatiti akontacija autokućama, jer su dosadašnji poticaji imali tek 60 posto iskoristivosti – rekao je Hrvoje Prpić, predsjednik udruge vozača električnih vozila Strujni krug.
Prpić navodi da je Hrvatska pri samom dnu Europske unije kada je riječ o električnim vozilima. Primjerice, u usporedbi sa Slovenijom, imamo dvostruko manje električnih vozila, iako je interes za subvencioniranu kupnju takve vrste vozila velik.
- Sve je više zainteresiranih za kupnju električnih vozila, a većina vlasnika takvih vozila, njih oko 70 posto, ima mogućnost njihova punjenja u vlastitim garažama, a i broj javnih punjača je sve veći - ističe Prpić i dodaje da se električni automobili relativno brzo isplate. Primjerice, Huyndai Kona dizel na mjesec troši u prosjeku oko 500 kuna goriva, dok je trošak punjenja baterije minimalan i iznosi tek oko sedam kuna na sto kilometara.
- Nakon što kroz nekoliko godina isplatite razliku u cijeni, vozite se praktički besplatno u ekološkom automobilu, koji nema ručnog mijenjanja brzina, koji ne trza, nego klizi po cesti i koji je iznimno tih – navodi Prpić.
A Predrag Šeatović, suosnivač i direktor tvrtke enasolAuto koja je nedavno potencijalnim investitorima predstavila projekt i poslovni model električnih punionica vozila, napominje da je elektromobilnost jedan od naših prioriteta, jer se cijela automobilska industrija prilagođava planu da do 2050. Europa postane ugljični neutralna, stoga su poticaji iznimno važni za razvoj elektromobilnosti u Hrvatskoj.
- Ukupno je lani osigurano 22 milijuna kuna za fizičke osobe i isto toliko za pravne. Pretpostavimo li da je interes za električna vozila dvostruko veći od interesa za hibridna, za navedeni novac moglo se sufinancirati 489 električnih i 244 hibrida, ali, zbog dodjele subvencija po principu 'brzi prst', navodno jedna trećina sredstava nije povučena. Stoga sufinanciranje po tom principu treba čim prije promijeniti – napominje Šeatović.
Kupnja električnih vozila može se poticati i na druge načine, tako, primjerice, Šeatović navodi primjer norveške vlade koja kupce takvih vozila oslobađa plaćanja poreza na emisije CO2 i NO2, te PDV-a i poreza na težinu.
- Takva odluka omogućila je Norvežanima električnu verziju VW Golfa jeftinijom od benzinske ili dizelske verzije, što uvelike potiče elektromobilnost koju Norveška razvija još od 90-tih godina prošlog stoljeća – ističe Šeatović.
U Hrvatskoj su cijene električnih automobila i dalje vrlo visoke što potencijalne kupce odbija od kupnje. Šeatović smatra da bi se sustav poticaja trebao promijeniti na način da se unaprijed zna koliko će električnih automobila svake godine država subvencionirati i u kojem iznosu te da poticaj za kupnju električnog vozila isplaćuje izravno trgovcima u trenutku kada kupac uplati vozilo i kada je sigurno da će se kupnja realizirati.
- Za manje od 30 godina trebali bismo potpuno prijeći na električna vozila. Projekcija je da bi do kraja 2025. u Hrvatskoj trebalo biti najmanje 40 tisuća električnih automobila, a trenutno ih je tek oko 1400. Stoga bi dinamiku nabave električnih automobila trebalo ubrzati i u većoj mjeri subvencionirati. A to država može učiniti ili povećanjem budžeta iz kojeg će se subvencionirati kupnja, ili odricanjem od dijela poreza na kupnju električnih vozila. Unatoč problemima s pandemijom vjerujem da će Vlada uskoro naći optimalno rješenje za poticaje koji će ubrzati kupnju električnih vozila i u većoj mjeri potaknuti elektromobilnost – zaključuje Šeatović.
Jer u Hrvatskoj je registrirano više od dva milijuna cestovnih vozila, od čega je gotovo 1,5 milijuna osobnih automobila čija je prosječna starost više od 12 godina. Prema podacima Energetskog instituta Hrvoje Požar prosječno osobno vozilo u Hrvatskoj godišnje emitira oko tri tone CO2, hibridno jednu tonu, dok električna vozila uopće nemaju emisija ugljičnog dioksida niti zagađuju okoliš bukom. U Centru za vozila Hrvatske evidentirano je da je 2012. u nas bilo svega 13 električnih automobila, 2014. evidentirano ih je 74, 2017. njih 277, a 2019. godine 730, dok ih je danas već spomenutih 1400. Stoga bi elektromobilnost trebala biti jedan od prioriteta kako bismo smanjili onečišćenje, držali korak s EU i ispunili obveze koje članstvo sa sobom nosi i u tom pogledu.