Hrvatska je do koronakrize bila među nekoliko europskih država u kojima su se cijene nekretnina godišnje povećavale desetak posto – najveći je rast bio u Zagrebu i uz more, a kontinentalni su dijelovi zemlje bili preplavljeni neprodanim jeftinim kućama i imanjima.
S koronom je rast cijena zaustavljen, a Zagreb je uzdrmao i potres koji je s tržišta izbacio desetke tisuća stanova i kuća u središtu grada i naseljima u blizini epicentra potresa. Stručnjaci koji prate tržište nekretnina kažu da je na pojedinim lokacijama došlo i do laganog pada cijena, ali jedno je sigurno – prodaja stanova znatno je pala!
Prema podacima lokalnih vlasti, naplata poreza na promet nekretninama smanjena je u prvih šest mjeseci ove godine u odnosu na isto razdoblje lani 25 posto. Budući da su prva tri mjeseca gotovo bila izuzeta od karantene, glavnina pada dogodila se u drugom ovogodišnjem kvartalu.
Udio stranaca među kupcima pao je na svega pet posto. Kad je riječ o domaćim kupcima, glavni ton zbivanjima opet je dala država, od koje je u proljetnom natječaju više od 3600 građana zatražilo subvencije za kupnju stana ili gradnju kuće.
Podaci za te nekretnine još nisu obrađeni, no u bankama kažu da je većina novih stambenih kredita išla upravo prema toj skupini kupaca, koji su svoje nekretnine pronašli uoči koronakrize. Na jesen bi trebao biti raspisan novi natječaj, a Plenkovićeva Vlada u svom je programu navela da će u sljedeće četiri godine subvencionirati 20 tisuća novih kredita.