Saborski Odbor za prostorno uređenje i graditeljstvo podupro je u ponedjeljak u prvom čitanju s devet glasova za i tri suzdržana glasa prijedlog zakona o obnovi zgrada oštećenih potresom na području grada Zagreba, Krapinsko-zagorske i Zagrebačke županije.
Ministar prostornog uređenja, graditeljstva i državne imovine Darko Horvat istaknuo je da je cilj Zakona konstrukcijska obnova zgrada kako bi oštećene zgrade mogle izdržati buduće potrese, te žurni povratak stanovnika svojim domovima.
- Zakon uređuje način i postupak obnove, uklanjanje zgrada, izgradnju zamjenskih kuća, te stambeno zbrinjavanje ljudi - istaknuo je Horvat i dodao da su u izradi zakona sudjelovali stručnjaci.
Zakon predviđa osnutak Stručnog savjeta za obnovu koji će imati savjetodavnu ulogu te Fonda za obnovu koji će obavljati stručne poslove pripreme, organizaciju i provedbu obnove. Predviđa također četiri načina obnove: popravak nekonkstukcijskih elemenata, popravak konstrukcije ili pojačanje konstrukcije ili cjelovitu obnovu.
- Cjelovitom obnovom obnavljat će se zgrade javne namjene, zgrade koje su zaštićeno kulturno dobro te poslovni prostori u drugim vrstama zgrada namijenjeni za prosvjetnu i zdravstvenu djelatnost -rekao je Horvat.
Rokovi obnove ovisit će o oštećenjima zgrada, razini zaštićenosti, organizaciji prometa te kapacitetima građevinskog sektora.
- Nadamo se da Zakon daje odgovore na brojna pitanja te da će obnova biti provedena stručno i da će se građani osjećati sigurno - rekao je Horvat.
Oporbeni članovi Odbora predložili su jasnije definiranje pojedinih odredaba Zakona, poput onih koje se odnose na založno pravo na nekretninu ondje gdje je više suvlasnika, a nema dovoljno novca u pričuvi.
Plenković: Za obnovu Zagreba i okolice nema instant rješenja
- Pažljivo ćemo nastojati kombinirati nacionalna sredstva i međunarodne izvore financiranja da se u godinama koje su pred nama realizira obnova Grada Zagreba. Tu instant rješenja nema, niti će itko od nas čuti bilo kakve iluzije o tome da će se sve skupa obnoviti i popraviti na brzinu. To jednostavno nije realno i nemoguće je - naglasio je Plenković.
Dodao je kako je riječ o dugoročnom zakonu koji ne smije i ne može biti donesen na brzinu te je ponovio kako će prihvatiti kvalitetne prijedloge oporbe.
- Te nedjelje 22. ožujka kada je Zagreb i okolicu pogodio potres svi smo osjetili neukrotivu i razornu snagu prirode, potres koji je trajao tek 1-ak sekundi, odnio je jedan mladi život, u potresu je oštećeno 25 tisuća zgrada, neuporabljivo ili privremeni neuporabljivo je više od 6000 zgrada među kojima su vrtići, škole, fakulteti, znanstvene i kulturne ustanove - kazao je Plenković zastupnicima.
Uz brojne crkve i samostane oštećen je, podsjetio je, simbol Zagreb, Katedrala, "a krnji tornjevi Katedrale još će dugo biti najvidljiviji ožiljak glavnog grada".
- Zagreb je postao jedini europski glavni grad kojeg je u posljednjih nekoliko desetljeća pogodio ovakav potres, a jedini u svijetu kojem se to dogodilo usred pandemije virusa - rekao je Plenković.
Mrak-Taritaš: Mnoga pitanja ostala otvorena
- Zakon ne daje odgovore na niz pitanja, od uloge Fonda za obnovu do pitanja vezanih za obiteljske kuće i višestambene zgrade - rekla je Anka Mrak-Taritaš (GLAS).
Zvane Brumnić (SDP) upitao je zašto tim zakonom nije obuhvaćena energetska obnova, na što je državni tajnik Željko Uhlir odgovorio da već sada troškovi dosežu 42 milijarde kuna te da bi to stajalo dodatnih 10 do 15 milijarda kuna. Zastupnici su zatražili i jasnije definiranje rokova u Zakonu te roka za osnutak Fonda za obnovu.
- Rok za osnivanje Fonda je 30 dana od trenutka stupanja na snagu Zakona - objasnio je ministar Horvat.
Tomašević i Peović: Potreban je socijalni kriterij za sufinanciranje obnove
Tomislav Tomašević (Možemo) smatra da model financiranja 60 posto država, 20 posto lokalne jedinice i 20 poto vlasnici nije precizno definiran, a zauzeo se i za uvođenje socijalnog kriterija u sufinanciranju obnove privatnih vlasnika. Sporan mu je i institucionalni okvir koji predviđa osnutak Zavoda za obnovu uz postojeći Zavod za prostorno uređenje Grada Zagreba. I Katarina Peović (RF) predlaže uvođenje imovinskog, dohodovnog cenzusa jer, kaže, nekima je i tih 20 posto nedostižno.
- Razmišlja se o tome da se uvede i socijalni kriterij iako to traži veću razradu - odgovorio je Uhlir.
Socijalni cenzus je predmet rasprava, on će biti uređen podzakonskim aktima, dodao je ministar Horvat i najavio mogućnost kreditnih aranžmana uz povoljne kamate. Marija Selak Raspudić (Most) upozorila je pak na to da je važno osigurati transparentno trošenje financijskih sredstava za obnovu.
Zastupnici su pohvalili što Zakon ide u dva čitanja i što ostavlja prostor za dodatna poboljšanja. Njegovo drugo čitanje očekuje se na jesen, kada bi trebao biti i donesen.
Bačić: Cilj nam je da zakon o obnovi Zagreba izdrži test vremena
Predsjednik saborskog Kluba HDZ-a Branko Bačić izjavio je u utorak, uoči rasprave o zakonu o obnovi Zagreba i njegove okolice od potresa, kako je to dobar zakon i da je cilj da zakon izdrži test vremena.
„Cilj nam je da zakon izdrži test vremena, da ne bude zakon koji obilježava samo 2020., te s obzirom na dugotrajnost same obnove, da ispuni svoju svrhu“, rekao je Bačić nakon sjednice Kluba na kojoj su njegovi članovi još jednom „prošli“ taj Vladin zakonski prijedlog.
Utvrdili smo da je zakon već u ponedjeljak na radnim tijelima dobio potporu i oporbenih zastupnika, iz rasprave se dade utvrditi da je zakon dobar, rekao je Bačić, napominjući da je zakonski prijedlog prošao redovnu proceduru, da je prihvaćen niz primjedbi građana i institucija.
Potvrdio je spremnost saborske većine da prihvati dobre oporbene prijedloge. Ako su dobri, poticajni, prihvatili bismo ih, no konkretne prijedloge oporbe ćemo tek vidjeti u drugom čitanju, kada se budu podnosili amandmani, u prvom čitanju su primjedbe uglavnom načelne, napomenuo je.
Petek: Zakon o obnovi Zagreba i okolice nije cjelovit
Predsjednik Kluba nezavisnih zastupnika u zagrebačkoj Gradskoj skupštini Renato Petek poručio je da prijedlogu Zakona o obnovi Zagreba i okolice nedostaje socijalna ravnoteža, ali i dodatni ciljevi obnove poput protupožarne sigurnosti i pristupačnosti za osobe s invaliditetom.
- Zakon treba biti cjelovit, smatram da mu nedostaje socijalna ravnoteža. Prema sadašnjem prijedlogu i oni koji imaju pet stanova ili pet kuća kuće dobit će za svih pet stanova i kuća novac za obnovu - rekao je Petek u utorak na konferenciji za medije.
- To bi trebalo regulirati s imovinskim cenzusom i revidirati omjer financiranja obnove koji je određen - 60 posto država, 20 posto grad, 20 posto vlasnik, i za one koji nisu imućni napraviti drugačiji okvir - smatra Petek.
U prijedlogu Zakona posebno mu nedostaju dodatni ciljevi prilikom same obnove. Zakon se najviše fokusirao na statiku kako bi se objekti dodatno osigurali prema europskim standardima, ali Petek smatra da bi posebnu pažnju trebao posvetiti protupožarnoj sigurnosti, higijeni, zdravlju, pristupačnosti za osobe s invaliditetom, zaštiti od buke te održivosti prirodnih izvora energije.
- Nažalost toga nema tako da se ova obnova neće moći iskoristiti u potpunosti kako bi unaprijedili kvalitetu života te naše zgrade i objekte javne namjene. Sada kada to radimo, pitanje je kada ćemo ponovno obnavljati te iste objekte - poručio je Petek i dodao da je građane zaprepastilo da se Zakon neće usvojiti na ovoj sjednici Sabora, već nakon dva čitanja, odnosno krajem kolovoza ili početkom rujna zbog čega obnova ne može početi niti četiri mjeseca nakon potresa.