Povjerenica Europske komisije Mariya Gabriel sastala se u ponedjeljak na virtualnom EU Startup Summitu s grupom nezavisnih predstavnika startup ekosustava svih 27 država članica EU, koji su službeno predstavili svoj Akcijski plan za transformaciju Europe u globalnu pokretačku silu za startupove. Njihov cilj je u narednih deset godina desetorostruko povećati broj jednoroga, odnosno startup kompanija u privatnom vlasništvu s valuacijom preko milijarde američkih dolara.
Kakva je trenutna situacija
Trenutno, EU27 broji više od 80 tisuća startupova, od kojih je 51 jednorog. Investicije u europske startupove iznosile su preko 41 milijardu dolara u 2020. godini, u odnosu na 36,6 milijardi godinu ranije. U prvom kvartalu 2021. godine zabilježeno je 27 inovativnih europskih kompanija koje su ostvarile valuaciju od preko milijarde dolara posljednjim investicijskim rundama. No, samo sedam tih kompanija je zaista prisutno u EU27 i ostat će u sklopu Europske unije nakon zatvaranja investicije. U istom periodu, u SAD-u je nastalo 67 novih jednoroga.
- Nema razloga zašto Europa ne bi bila bolja od Amerike i Kine u stvaranju jednoroga. Zaista vjerujem da možemo deseterostruko povećati broj jednoroga u narednih deset godina. Pogledajte samo Estoniju, oni to već rade - istaknuo je Peter Vesterbacka iz FinEst Bay Area.
Cilj današnjeg susreta je s povjerenicom Gabriel podijeliti procjene trenutnih startup i scaleup okruženja diljem Europe te joj izložiti akcijski plan s nizom preporuka za ključna područja poput obrazovanja, talenata, raznolikosti (diversity), poreznih olakšica, dioničkih opcija i javne nabave. Grupa nezavisnih predstavnika europskih startupa na taj će način upoznati Europsku komisiju s načinima kako može podržati i promovirati europski startup ekosustav te povećati broj radnih mjesta, inovacije i izvoz u narednom desetljeću.
Partnerstvo s Europskom komisijom
- Imamo izvrsne primjere najboljih praksi u različitim dijelovima Europe. Trebamo Europsku komisiju kao partnera da bismo ih primijenili na cijelu Europu. Trebamo europsku inovacijsku koheziju - izjavila je Markéta Přenosilová iz CzechInvesta.
Predstavnici startupa smatraju summit s povjerenicom Gabriel kritičnim za ostvarivanje ambicija grupe za transformaciju Europe u vodeću globalnu pokretačku silu za inovacije i za desetorostruko povećanje broja jednoroga u EU tijekom idućeg desetljeća. Važnost susreta koji će se odsad nadalje odvijati svakih šest mjeseci prepoznala je i Gabriel.
- Uvjerena sam da, ako predstavnici ekosustava i politike rade zajedno, možemo zaista stvoriti Pan-EU inovacijski ekosustav koji će pomoći novim generacijama inovatora i poduzetnika da skaliraju svoje poslovanje i postanu tehnološki šampioni koji će pomoći Europi u zelenijem i digitalnom covid oporavku - rekla je povjerenica uoči summita.
Ključ za ostvarenje ambicija je, prema mišljenju Markus Raunig iz AustrianStartups, intenzivna suradnja, zajedničke definicije i semafor koji se temelji na dobrim podacima i osigurava odgovornost političkih donositelja odluka.
Među predstavnicima startupa je i Hajdi Ćenan iz Hrvatske udruge za umjetnu inteligenciju - CroAI.
- Unatrag nepunih godinu dana svjedočili smo nizu nevjerojatnih uspjeha hrvatskih startupova te sad imamo čak dva jednoroga. Međutim, njihovi uspjesi nisu rezultat podupirućeg startup ekosustava, jer on kod nas ne postoji. Ali zamislite što bismo tek sve mogli ostvariti kada bismo ga zapravo imali - komentirala je Ćenan.
Prijedlozi za bolji startup eko sustav
Tema 1: Definicije i podaci
Da bi se ispravno (pr)ocijenio rast startupova i ojačao EU startup ekosustav, bitno je da postoje dogovorene definicije relevantnih grupa unutar sektora, čiji bi se rast pratio kroz vrijeme koristeći podatke prikupljene od svake države članice.
Pridružene radnje: usuglašene definicije ključnih pojmova, uspostavljanje paneuropske taksonomije podataka, mjere prikupljanja podataka, poboljšan pristup podacima javnih tijela (open data).
Tema 2: Talent
Aktivni startup ekosustav treba obilan izvor talentiranih pojedinaca. Iz tog razloga talent mora se njegovati u svim dobnim skupinama i spolovima bez diskriminacije, kako bi se osiguralo da su startup osnivači(ce) u EU spremni za izazove sutrašnjice.
Pridružene radnje: Edukacije o poduzetništvu za djecu/mlade, ohrabrivanje studenata da pokrenu vlastiti biznis, podrška poduzetnicama, stvaranje kreativnih centara/fablabs, osiguravanje jednakih inovacijskih prilika neovisno o lokaciji.
Tema 3: Ekosustavi
Startupovi su dio većeg sustava u kojem su i organizacije i sudionici poput sveučilišta, vlade, investitora, podržavajućih organizacija (poput akceleratora, inkubatora, co-working prostora, itd.), istraživačkih organizacija, pružatelja usluga (npr. pravnih i financijskih) i velikih korporacija. Posljednja kategorija uključuje i velike međunarodne tehnološke kompanije koje ekosustavu donose drukčiju kvalitetu u odnosu na tradicionalne korporacije. One privlače najbolji IT talent, donose profesionalnost, stvaraju mogućnost zaposlenja osnivači(ca)ma startupova koji nisu uspjeli te su ujedno često i izvor novih startup osnivač(ic)a. Od iznimne je važnosti njegovati suradnju svih ovih aktera kako bi se kreirale sinergije. Snažan ekosustav i snažni startupovi idu ruku pod ruku.
Pridružene radnje: adopcija politike javne nabave u EU koja je pogodna za startupove (startup-friendly) s proporcijom EU budžeta za nabavu dobara i usluga koje bi bile pružene od strane EU startupova (javna nabava iznosi 18% europskog BDP-a, mora se osigurati da ovaj važan izvor sredstava bude omogućen i startupovima baziranim u EU), poticanje otvorenih inovacija, poticanje deep tech pristupa u poduzetništvu, kreacija vodećih projekata koji povezuju i pozivaju aktere u startup ekosustavima da adresiraju europske izazove (npr. klimatske promjene, mobilnost, itd.), olakšavanje prekograničnih investicija.
Tema 4: Savjetovanje država članica u kreiranju politika
Postoji snažna potreba za usklađenošću u kreiranju politika za startupove na razini EU. Stoga bi Europska komisija trebala pružiti državama članicama podršku u provedbi politika prilagođenih startupovima. Također, Komisija bi trebala voditi vlastitim primjerom i prezentirati koordiniranu Startup politiku kroz DG Grow, DG RTDI, DG CNECT, DG DIGIT, FISMA, COMP, itd., integriranu u Green Deal i Digitisation Strategy.
Pridružene radnje: porezne olakšice za rast, ukidanje porezne pristranosti koja favorizira dug nad kapitalom, bolji tretman opcija dionica za zaposlenike (ESOP), implementacija Pan-europske Startup vize („Startup Green Card“), adresiranje trenutnih slabosti u zakonima vezano za nesolventnost i ponovo pokretanje poslovanja (trenutni zakoni o nesolventnosti predstavljaju dugogodišnji uteg osnivačima i sprečavaju ih da prijeđu na sljedeći poslovni poduhvat).