Zamislite da ste poslodavac, da imate građevinsku tvrtku, da vam nad glavom visi rok završetka posla za koji ako ga ne ispunite plaćate visoke penale, a na gradilište vam je došlo dvadeset stranih radnika, od kojih je 12 izvan funkcije jer su u potrazi za poslom rekli da imaju iskustva u građevini, a zapravo nikakvog iskustva nisu imali. To je stvarni primjer poslodavca koji je na administrativnu proceduru koju je potrebno obaviti prije dolaska stranih radnika čekao tri mjeseca, platio trošak izdavanja dozvole, agencije i najma smještajne jedinice u kojoj su radnici trebali stanovati. Slične probleme imali su i poslodavci u poljoprivredi i mesnoj industriji, a donedavno i u turizmu, koji je do koronakrize masovno zapošljavao strance.
Prema podacima Hrvatskog zavoda za zapošljavanje (HZZ-a) do kraja studenoga 2020. godine u Hrvatskoj je izdano oko 37 tisuća radnih dozvola. Najviše ih je u djelatnostima graditeljstva i to 22 tisuće, u turizmu i ugostiteljstvu izdano je 7700, a u sektoru prometa 1600. Osim visoke iskorištenosti kvota u graditeljstvu, ove je godine iskorišten i visoki postotak kvota za zapošljavanje stranaca u industrijskom sektoru, a u poljoprivredi iskorištenost predviđenih kvota iznosi oko 50 posto, jer su ljudi zbog straha od problema koje je uzrokovala pandemija manje sadili pa je i potreba za sezoncima bila manja. Prema novom zakonu koji stupa na snagu 1. siječnja iduće godine neće se više utvrđivati godišnja kvota za zapošljavanje stranaca, što će umnogome olakšati pristup poslodavaca radnoj snazi ako svoje potrebe ne mogu zadovoljiti s domaćeg tržišta.
Mirko Habijanec, predsjednik Uprave građevinske tvrtke Radnik iz Križevaca, inače zadužen za sektor građevine pri Hrvatskoj udruzi poslodavaca (HUP-u), kaže da je potreba za stranim radnicima u građevini od 30 do 35 tisuća, od ukupno 120 tisuća radnika koliko domaća građevina trenutačno zapošljava. A ako se tom broju dodaju još neke djelatnosti koje su povezane s građevinarstvom, onda je u njemu zaposleno oko 150 tisuća ljudi, jer postoji tridesetak raznih obrtničkih radova koji sudjeluju u gradnji.
Najviše stranaca u građevini je iz Bosne i Hercegovine, Srbije, s Kosova, iz Ukrajine, ali i iz dalekih azijskih zemalja, Nepala i Indije. Traženiji su radnici iz susjednih zemalja jer dolaze iz sličnoga govornog područja, imaju slične običaje, školski sustav, ali i iz tih zemalja sve je teže naći radnike, govore čelni ljudi građevinskih tvrtki s kojima smo razgovarali.
HUP zabrinjava i podatak da unatoč 150 tisuća nezaposlenih osoba evidentiranih na HZZ-u te unatoč 20.530 ponuđenih poslova, u ovom trenutku ne mogu s domaćeg tržišta rada povući dovoljno radnika, pa ni onih pomoćnih, za koje ne treba nikakva posebna stručna sprema, iako veliki postotak nezaposlenih osoba ima završenu samo osnovnu školu.
Davorko Vidović, predsjednik saborskog odbora za rad, mirovinski sustav i socijalno partnerstvo, bivši ministar rada i socijalne skrbi, inače sociolog po struci koji se godinama bavi radnim migracijama, ističe da se još uvijek ne zna na koji će način kriza utjecati na navike ljudi i tržište rada, pa je teško predvidjeti što će se iduće godine događati.
– Kada je riječ o iskorištenosti kvote, koja je za ovu godinu predviđala zapošljavanje oko 78 tisuća stranaca, iskorišteno je oko pedeset posto, što govori da je potražnja za stranim radnicima itekako smanjena. Međutim, u graditeljstvu je iskorišteno oko 85 posto kvote, što pokazuje da je ono pretrpjelo najmanje štete u koronakrizi, a očekivano je da će i obnova Zagreba pridonijeti većem angažmanu građevinara, stoga će se u idućem razdoblju pojaviti dodatna potreba za stranim radnicima – ističe Vidović.
Manjak radne snage najvjerojatnije će se preliti i na druge djelatnosti, iako zasad u socijalnoj skrbi i zdravstvu, primjerice, nije bilo većeg broja stranih radnika i njihov se dolazak uglavnom odnosio na radnike u domovima za starije i nemoćne osobe. No veliki je problem odljev medicinskih sestara, njegovatelja i zdravstvenih djelatnika sa srednjom stručnom spremom, stoga se, ako se taj trend nastavi, može očekivati da će i u tom sektoru uskoro na rad početi dolaziti stranci.
A što o problemima zapošljavanja stranaca kažu čelni ljudi domaćih tvrtki, koje se agencije bave dovođenjem stranih radnika te kolike su agencijske provizije pročitajte u digitalnom i tiskanom izdanju Lidera.