Prekid dobavnih lanaca, poskupljenje materijala i prijevoza, rast cijena nafte kao i nedostatak radnika i majstora očekivani su izazovi za građevinare. Dodatni je problem taj što se ne provode vladini zaključci o preispitivanju rasta troškova u javnim investicijama. Moguće je da će projekti kasniti, ali ima i optimizma
Razdoblje koje je pred nama možda nikad nije bilo neizvjesnije za građevinare. I to ne samo ova godina koja je tek počela nego, izgledno je, i sljedeća, a možda i nekoliko sljedećih. Razlozi su poznati: prekid dobavnih lanaca, posljedično poskupljenje materijala i prijevoza, rast cijena nafte za proizvodnju sirovine te sada već duži niz godina nedostatak radnika i majstora izazovi su koji čekaju građevinare. Dodatni je problem taj što se ne provode zaključci Vlade o preispitivanju rasta troškova kod javnih investicija, a javni naručitelji pritom još i sporo donose odluke, a cijene materijala rastu. Kontaktirali smo najveće među njima, iz njihovih odgovora da se iščitati bojazan što donosi sutra, ali i spremnost da se suoče sa svim nedaćama. Naravno, ova situacija traje još od kraja 2020. kada je uslijed pandemije poskupila roba, a dobava je znatno usporena, pa je već cijela prošla godina bila stresna.
– Prošle smo godine većinom mogli još poslovati u skladu s planom, ali nagli rast cijena sirovina i energenata koji se dogodio nastavlja se i u ovoj godini i velika je prijetnja poslovanju i opstojnosti sektora. Svi imamo višegodišnje ugovore koji ne dopuštaju izmjenu cijena uslijed tako naglog i neočekivanog rasta cijena sirovina i energenata, tako da je profitabilnost pa čak i opstojnost sektora u pitanju ako se to ne regulira – objašnjava Marko Tadić, član Uprave Osijek-Koteksa, tvrtke koja se javlja na dosta javnih i privatnih natječaja u zemlji.
Rezultati najvećih
U Kamgradu pak mogu biti prezadovoljni prošlogodišnjim poslovanjem unatoč svemu ovome što Tadić ističe jer su, kažu, ostvarili 'gotovo povijesno dobar rezultat'. Inače, gotovo nitko od sugovornika, iako smo ih zamolili, nije poslao podatke o poslovanju u prošloj godini (pitali smo uglavnom njih 20 najvećih) jer još uvijek nisu priveli kraju taj računovodstveni posao, pa tako ni Kamgrad, koji će prema svemu sudeći ostati u vrhu našega građevinskog sektora, a možda i ponovno zasjesti na tron (u 2020. najviši prihod ostvario je Dalekovod, Kamgrad je bio drugi s neznatno manjim prihodom od 1,08 milijardi kuna). U svakom slučaju, stabilnost Kamgrada u vlasništvu Dragutina Kamenskog ostala je čvrsta.
– Sve navedeno utjecalo je na sigurnost poslovanja, profitabilnost već ugovorenih projekata te je izazvalo nesigurnost kod nuđenja i realizacije budućih projekata, a posebno onih s višegodišnjim rokom izvođenja radova – napominju u Kamgradu.
Ignoriranje Vladine upute
U vezi s tim u Kamgradu upozoravaju na problem specifičan za našu zemlju, odnosno na njega, barem neposredno, ne utječu svjetski tokovi. Riječ je o ignoriranju Zaključka Vlade premijera Andreja Plenkovića donesenog potkraj rujna prošle godine kada je sugerirano svim javnim naručiteljima da ako cijene materijala porastu za više od deset posto, da to uzmu u obzir kako sav teret poskupljenja ne bi pao na izvođača. Čim je Vlada reagirala u tom smjeru, napominju u Kamgradu, jasno je o kakvom je ozbiljnom problemu riječ. No ujedno naglašavaju da je riječ o neobvezujućem Zaključku 'koji investitori gotovo da i ne uvažavaju'!
Do sada se nije mnogo pričalo o tome da javni investitori gotovo pa ne uvažavaju Vladinu uputu. U ranijim razgovorima s građevinskim poduzetnicima rečeno nam je da se pregovara s javnim investitorima nakon Vladina Zaključka kako bi preuzeli dio tereta poskupljenja materijala, iako ti pregovori ne idu željenom brzinom.
No sada već govorimo i o neuvažavanju, što može biti zabrinjavajuće za građevinske kompanije, a u intervjuu sredinom prosinca koji je Lideru dao direktor Strabaga Hrvatska Veljko Nižetić upozorava se da će ta kompanija, a riječ je o trećoj prema snazi (prema prihodima iz 2020.) razmisliti i o prekidu nekih projekata ako se ne postigne dogovor s javnim investitorima. Tako razmišljaju i drugi koji sudjeluju u javnim projektima. Pritom je zanimljivo da privatni investitori najmanje prave probleme u preuzimanju dijela troškova zbog poskupljenja materijala.
Možebitan prekid projekata
Tako Nižetić u istom intervjuu veli da se s privatnim investitorima lakše dogovoriti zato što i oni žele završiti investiciju, svjesni 'da će svaki raskid ugovora ili neizvršenje projekta biti veća šteta za njih nego da podijele rast troškova s izvođačima'. Doduše, treba biti pravedan pa reći da privatni naručitelji lakše mogu donijeti tu odluku jer je riječ o njihovom novcu, a javni naručitelj mora uvijek strahovati da ga Uskok neće pitati zašto je dao toliko novca mimo ugovora. 'Javni naručitelji moraju biti vrlo pažljivi prilikom donošenja takve odluke, i to na temelju našeg pažljivo izrađenog zahtjeva potkrijepljenog činjenicama. Oni su inače pod povećalom javnosti i institucija da ih netko ne optuži za pogodovanje', rekao je u intervjuu Lideru Nižetić.
Uzance kao rješenje
Usprkos razumljivom položaju uprava koje su javni naručitelji, problem je, kako smo naveli, toliko ozbiljan da moraju biti fleksibilniji u pregovorima s izvođačima radova, inače će to otežati ionako već tešku situaciju. No nije to jedini problem kod javnih naručitelja. Marija Janžetić, direktorica karlovačke AB Gradnje, ističe da u nekim slučajevima i kod pozivnih natječaja prođe i šest mjeseci od predaje ponude do donošenja odluke o izboru izvođača.
– U ovim vremenima konstantnih povećanja cijena to je predugo razdoblje koje povećava rizik i dovodi nas u nezavidnu situaciju. Nas vežu garancije banke koje smo dali za ozbiljnost ponude, a dobavljači u tom razdoblju mijenjaju cijene, neki i više od 30 posto – objašnjava Janžetić.
Materijali su skuplji, a k tome kasni se s isporukom, pa je moguće i kašnjenje izvođenja projekata. Zato su svi pozdravili donošenje Posebnih uzanci u građenju početkom prosinca (potpisali su ih HGK i HUP, uza suglasnost Ministarstva prostornoga uređenja, graditeljstva i državne imovine). Uvedene su definicije nepredviđenih radova, podizvođača, vrsta jamstava, podrobnije su definirane vrste ugovaranja cijena radova i promjene tih cijena...
Janžetić kaže da 'još uvijek kod nekih javnih nabava naručitelji isključuju primjenu Uzanci, pa su građevinci obveznici postupanja samo po Zakonu o obveznim odnosima. Prema tom zakonu, ako na dan potpisivanja ugovora roba poskupi još deset posto (uz onih 30 posto povećanja od predaje ponude do izbora izvođača), to je ukupno 40 posto rasta troškova.
– Tko to može izdržati? Zato pozdravljamo donošenje Uzanci i to bi u većini slučajeva trebao biti put do rješavanja problema. Naravno na izvođaču je teret dokazivanja, koji često nije jednostavan – napominje Janžetić.
Stabilnost na duže staze
I predsjednik Uprave Tehnike Zlatko Sirovec vjeruje da je važna primjena Uzanci jer su mnoga pitanja njima sada bolje i jasnije uređena. Tehnika također nastoji prilagoditi dosadašnje ugovore ovoj situaciji u okviru Uzanci na temelju Zaključka Vlade RH.
– Pristupili smo analizi ugovora s naručiteljima i pokrenuli zahtjeve za priznavanje nastale razlike zbog poskupljenja materijala i usluga u odnosu na ugovorene cijene, kako bismo ublažili posljedice povećanja cijena te pozitivno završili započete projekte – objašnjava Sirovec.
Inače, ta je kompanija nakon duljeg razdoblja lani u travnju sklopila predstečajnu nagodbu nakon jednog od najsloženijih predstečajnih postupaka, što je omogućilo, kaže Sirovec, stabilizaciju redovnog poslovanja i 'zajedno s ostalim poslovnim aktivnostima i efektima (operativno restrukturiranje, smanjenje troškova, prodaja neoperativne imovine, bolja popunjenost kapaciteta i knjige ugovora) dalo tvrtki financijsku stabilnost na duže staze'.
Izvjesna neizvjesnost
Što će biti dalje, nitko ne želi preciznije govoriti. Izvjesno je samo da će biti neizvjesno. U Osijek-Koteksu su vrlo oprezni.
– S obzirom na nedavne događaje i vrlo veliku neizvjesnost, teško je prognozirati i postojeću godinu, a ne dalju budućnost. Sigurno će se dogoditi zastoji mnogih gradilišta i propast će mnogi izvođači ne bude li sporazuma između izvođača i naručitelja u vezi s porastom cijena sirovina. Što je isto bitno, i za buduće je projekte situacija vrlo neizvjesna, ozbiljna i zahtijeva konsenzus svih sudionika – ističe Tadić.
U Kamgradu dodaju da je unatoč konstantnim ulaganjima i ugovorenim poslovima i dalje jedan od gorućih problema s kojim su građevinci suočeni nestašica kvalificiranih građevinskih radnika potrebnih za njihovu realizaciju.
– Tom problemu pokušavamo stati na kraj uvozom radne snage iz zemalja u okružju, stimulativnim i poticajnim primanjima te edukacijama i kontinuiranim ulaganjem u svoje zaposlenike – poručuju iz Kamgrada.
Unatoč svemu optimisti su i u AB Gradnji, koja je lani, kaže direktorica Janžetić, povećala prihode za pet posto (prema podacima Poslovne Hrvatske u 2020. bili su 211 milijuna kuna). Ona očekuje nastavak rasta prihoda bez obzira na to što se nije dogodio najavljeni bum u gradnji saniranjem posljedica potresa, no zbog spomenute nestabilnosti očekuje da će dobit ostati na istoj razini kao i lani.
I Sirovec vjeruje da će, usprkos svemu, graditeljstvo nastaviti rasti, samo što će u poslovanju morati biti vrlo oprezno. Zato, iako optimizma ne nedostaje, oprez je riječ koja će u sljedećem razdoblju imati najveću težinu.