Piše: Antonija Knežević
Višak likvidnosti u bankama, novi fondovi privatnog kapitala na tržištu, milijarde kuna iz fondova Europske unije... Čini da na sve strane ima viška novca. No, koju opciju financiranja odabrati te kakve su prednosti i mane različitih oblika pribavljanja kapitala, pitanje je koje muči brojne poduzetnike. A koji je najbolji u datom trenutku ovisi uvelike o stupnju razvoja tvrtke, ali i o njezinoj veličini, tako da krilatica 'one size fits all' u slučaju financiranja tvrtki apsolutno nije primjenjiva.
U samim počecima, brojni poduzetnici najprije koriste vlastita ili obiteljska sredstva, no ona se brzo iscrpe, pa se za financiranje rasta poduzeća moraju okrenuti vanjskim oblicima financiranja. Najčešće do sada su to bili bankovni krediti, no budući da je cash flow poduzeća koje je u početim fazama razvoja neizvjestan te obično nema značajnu imovinu u poduzeću, u toj opciji obično poduzetnici moraju založiti i privatnu imovinu.
- U ovoj fazi sve češće se i kod nas javljaju poslovni anđeli i venture capital fondovi kao ulagači koji mogu financirati rast poduzeća, a da pri tome cash flow poduzeća ne bude opterećen redovitim otplatama anuiteta. Specifičnost u zadnje vrijeme postaje i crowdfunding, skupno i transparentno financiranje poduzeća / projekata u inicijalnim fazama rasta – objašnjava Ivan Alvir, assistan manager financijskog savjetovanja u Mazars Croatia.
Zadnjih godina pojavio se, naime, cijeli niz inozemnih, ali i domaćih crowdfunding platformi na kojima su mali poduzetnici prikupljali novac za svoje projekte nudeći investitorima (backerima) zauzvrat nagrade ili donacije. Najčešće se na ovakav način prikupljanja novaca odlučuju inovatori, kao što je primjerice Albert Gajšak sa STEM Boxom ili Maja Bujas s monitorom plodnih dana me.mum, a ponekad i entuzijastični poduzetnici koji su zahvaljujući dobroj priči osvojili srca malih ulagača, kao što je to pošlo za rukom Ivoni Ercegović. Nju je naime podržalo 606 ulagača uloživši u njezin projekt kućica na drvetu više od 77 tisuća dolara. Za razliku od crowdfundinga, gdje se novac prikuplja od većeg broja malih ulagača koji uglavnom ulažu na osnovu osjećaja, a ne financijskih izvještaja, venture capital fondovi ulažu u tvrtke za koje procjenjuju da imaju potencijal rasta poslovanja. Nije neuobičajeno da neke tvrtke prime više rundi financiranja od strane fondova. Prva runda financiranja, tzv. proof of concept može biti od 10 do 50 tisuća eura, sjemenska faza do 100 tisuća eura, zatim serija A koja u našoj regiji obično iznosi od 5 do 8 milijuna eura, a nakon nje slijedi serija B koja se tipično kreće između 30 do 70 milijuna eura.
Kako tvrtka raste, povećavaju se mogućnosti i opcije financiranja. Osim što bankovni krediti postaju dostupniji kako imovina društva raste, s protekom vremena postaje izvjesniji cash flow, pa tvrtke postaju zanimljivije i fondovima privatnog kapitala.
Hrvatski poduzetnici orijentirani su na bankovne kredite kao izvor financiranja zbog povijesne orijentiranosti na banke i kratke povijesti tržišnoga gospodarstva te budući da tek u posljednjih 20-ak godina postoje druge mogućnosti financiranja u obliku venture i private equity fondova. Osnivanjem četiri private equity fonda i mezzanine fonda u Hrvatskoj (Invera Private Equity Fund, Adriatic Structured Equity Fund, Prosperous Growth Fund, Feelsgood Social Impact Insvetment Fund te Croatian Mezzanine Debt Fund) u posljednje dvije godine u Hrvatskoj i regiji zaživjelo je financiranje rasta putem fondova, što daje optimizam u to da poduzetnici ipak sve više uočavaju takve oblike financiranja rasta kao alternativu bankovnim kreditima.
U pandemijskoj 2020. godini ulaganja privatnih i rizičnih fondova u Hrvatskoj bila na razini 0,3 posto BDP-a, čime smo se svrstali odmah iza propulzivne Estonije. Usporedbe radi, prosječna takva ulaganja na razini središnje i istočne Europe iznosila su 0,1 posto BDP-a u 2020. godini, odnosno triput manje nego u Hrvatskoj.
Koje su prednosti i nedostaci alternativnih oblika financiranja, koje se sve opcije pribavljanja kapitala nude poduzetnicima, koje rizike i troškove sa sobom nose te koje će nove opcije financiranja biti uskoro pouđene u Hrvatskoj, pročitajte tiskanom ili digitalnom izdanju Lidera.