Institut za razvoj poslovnog upravljanja (IMD) iz Lausanne, kojem je Nacionalno vijeće za konkurentnost partnerska institucija, objavio je izvješće IMD – Svjetska ljestvica talenata 2020. Izvješće uključuje 63. zemlje koje su trenutno rangirane u IMD – Godišnjaku svjetske konkurentnosti. U Izvješću o talentima Hrvatska se nalazi na 53. mjestu te je zadržala istu poziciju u odnosu na prošlu godinu, stoji u priopćenju.
Izvješće ocjenjuje sposobnost zemlje da izgradi, privuče i zadrži nadarene osobe kako bi stvorila bazu talentiranih osoba potrebnih za povećanje konkurentnosti i rast gospodarstva. Izvješće se bazira na tri ključna faktora koji sadrže ukupno 31 pokazatelj. Dio pokazatelja su statistički podaci dok je drugi dio pokazatelja dobiven kroz istraživanje mišljenja gospodarstvenika.
Ključni faktori su:
- Ulaganje i razvoj - podizanje kvalitete obrazovnog sustava kroz investicije u cilju povećanja broja talentiranih osoba u zemlji.
- Faktor privlačnosti - sposobnost zemlje da zadrži svoje nadarene osobe i privuče nadarene osobe iz inozemstva.
- Faktor spremnosti – mjeri kvalitetu vještina i kompetencija dostupnih među talentima pojedine zemlje.
Švicarska na vrhu ljestvice
I ove godine europske zemlje dominiraju na ljestvici talenata. Švicarska je ponovno prva na ljestvici, dok se među prvih deset nalaze još i Danska, Luksemburg, Island, Švedska, Austrija, Norveška, Kanada, Singapur i Nizozemska, odnosno od prvih 10 mjesta, 8 se odnosi na zemlje Europe. Za to su zaslužni izvrsni obrazovni sustavi europskih zemalja koji izdvajaju Europu od ostalih regija svijeta. Većina europskih zemalja u prosjeku ima visoku razinu ulaganja u obrazovanje i to od primarne do tercijarne razine te praksu za vrijeme školovanja. Također, trening zaposlenika je prioritet u kompanijama što omogućuje razvijanje talenata a istodobno privlače strane, visokoobrazovane stručnjake, na koje se mnoge europske kompanije oslanjaju. Od zemalja novih članica EU, najbolje su rangirane Estonija (19.), Slovenija (30.), Latvija (33.), Poljska (35.) i Češka (39.), dok se na dnu ljestvice nalaze Venezuela (60.), Slovačka (61.), Indija (62.) i Mongolija (63.).
Pandemija je na različite načine utjecala na život. Glavni poremećaj koji se dogodio bio je promjena mjesta obavljanja posla, odnosno rad na daljinu. Usred trenutne krize COVID-19, rad na daljinu postao je trend među vodećim gospodarstvima. Tvrtke koje su fleksibilne u odnosu na radne prakse (rad na daljinu) i prilagodljive na koji način upotrjebljavaju raspoložive talente u promjenjivim okolnostima, bolje se snalaze u novim uvjetima. Također je važno napomenuti da su ta poduzeća u mogućnosti održati dobru razinu motivacije među zaposlenicima što je ključno za održavanje produktivnosti. Konkurentnost talenata može biti temeljna komponenta za ekonomski oporavak u post - COVID eri.
Na samome dnu
Hrvatska je najbolje pozicionirana po faktoru ulaganja i razvoja (32.) te je u ovom dijelu pokazala poboljšanje za četiri mjesta na ljestvici u odnosu na prethodnu godinu. Kao prednosti ističu se ukupno izdvajanje za obrazovanje (u %) te omjer učenika i profesora u osnovnim i srednjim školama. Kao najveći nedostatak navodi se nedovoljno ulaganje kompanija u trening zaposlenika.
Po faktoru privlačnosti da zadrži nadarene osobe i privuče strane talentirane osobe Hrvatska se nalazi na 61. mjestu. Kao prednost izdvojen je indeks troškova života, a najveći nedostaci su u privlačenju i zadržavanju talentiranih osoba te njihovom odlasku (brain drain).
Kod faktora spremnosti zemlje za udovoljavanjem zahtjevima tržišta za kvalificiranom radnom snagom Hrvatska je pozicionirana na 62. mjestu. Prednost u ovom dijelu su diplomanti prirodnih i tehničkih znanosti diplomiranih studenata u ICT-u, inženjerstvu, matematici i ostalim prirodnim znanostima), a najveći nedostaci su u području dostupnosti osoba s financijskim vještinama te kompetentan viši menadžment.