Začudno je velik broj hrvatskih prehrambenih proizvoda u trgovinama Eurospina, što ne znači da će tako i ostati. Zbog toga što su pristali poduprijeti novog diskontera u osvajanju tržišta niskim maržama, domaći dobavljači zamjerili su se nekim drugim maloprodajnim lancima
Dugo već na hrvatskome maloprodajnom tržištu ulazak novog igrača nije toliko razbudio konkurenciju kao što se to dogodilo otvorenjem prvih četiriju Eurospinovih trgovina. Iako se talijanski diskonter ne ubraja u kategoriju europskih maloprodajnih velikana, a i Hrvatska je tek treće njegovo tržište (osim u Italiji još je samo u Sloveniji), njegov dolazak vrlo su ozbiljno shvatili upravo najmoćniji – Lidl i Kaufland, članice Schwarz grupe, vodećeg europskog, a i hrvatskog, maloprodavatelja.
Prvu trgovinu u Hrvatskoj Eurospin je otvorio sredinom kolovoza u Zadru, dva tjedna poslije uslijedilo je otvorenje u Požegi, a onda još u Samoboru i Velikoj Gorici. U Zadru je talijanski diskonter bez mnogo kompleksa u odnosu na ovdje već etabliranu konkurenciju ušao u prostor u kojem je 1999. otvorena jedna od prvih Bilinih prodavaonica u Hrvatskoj, a u čijoj su neposrednoj blizini Spar, Konzum i Plodine.
U Požegi se smjestio u samo središte lokalne trgovine, u trgovački centar Supernovu. U Veliku Goricu ušao je sagradivši vlastiti objekt na samom ulazu u taj grad, a u Samoboru je svoj prodajni objekt prilično drsko smjestio uza sâm Lidl, gotovo se naslonivši na njega.
Lidlova udica za Samoborce
Lidl je u Samoboru pripremio dvostruki odgovor na tu 'provokaciju'. Otprilike tjedan dana prije no što će Eurospin početkom rujna otvoriti svoju trgovinu, Lidl je svoga novog susjeda odlučio dočekati s preuređenom pekarnicom (što mu je, inače, jedan od najatraktivnijih odjela za privlačenje kupaca) i novim asfaltom na parkiralištu te dotjeranim okolišem oko cijelog objekta. Ali to nije bilo sve. U tjednu u kojem je otvoren Eurospin Lidl je u Samoboru svojim kupcima bacio udicu kojoj je teško odoljeti: za svaku kupnju od (samo) 120 kuna kupac dobiva 15 posto popusta pri kupnji u sljedećem tjednu. Popust se odnosi samo na kupnju u Lidlovoj trgovini u Samoboru; ta akcija i dalje je aktualna.
Prošlog je petka, tri tjedna nakon otvorenja Eurospina u Samoboru, Lidlovo parkiralište bilo uobičajeno solidno popunjeno, a na Eurospinovu je bilo obilje slobodnih mjesta za radoznalu novinarku koja je došla provjeriti što je to novo talijanski diskonter donio na hrvatsko tržište. Prije toga zatražila sam na jedinoj dostupnoj Eurospinovoj e-adresi u Hrvatskoj da mi omoguće sugovornika koji bi zajedno sa mnom prošao kroz trgovinu, no jedini odgovor koji sam dobila bio je da će sa mnom 'kontaktirati ako se pojavi interes'. Nisu više kontaktirali pa sam se u trgovinu uputila sama.
Prvi dojam bio je očekivan. Konceptom i veličinom Eurospin uvelike sliči Lidlu, filozofija prodaje gotovo im je identična. Jedina razlika koja se odmah uočava jest da su artikli na Eurospinovim policama ipak mnogo pažljivije i urednije složeni nego u Lidlu. Može se to, doduše, pripisati tomu što je u Lidlu ipak mnogo veća cirkulacija kupaca, no, onako odoka, čini se da u Eurospinu ima više zaposlenika nego u Lidlovim trgovinama.
Eurospinovi se zaposlenici tek uhodavaju i ostavljaju dojam da prije nisu bili baš previše educirani za taj posao. U trgovinu sam (svojim previdom) ušla bez maske na licu, što sam shvatila tek nakon dvadesetak minuta provedenih unutra. Za to vrijeme mimoišla sam se s barem šest ili sedam zaposlenika, uključujući Talijane koji su na engleskom jeziku pokušavali komunicirati s prodavačicama koje su ih slabo razumjele. Nitko nije reagirao na to što nemam masku na licu, a nisu marili ni za to što svoja zapažanja glasno diktiram u mikrofon mobitela. To bolje! Mogla bih iz ovih stopa nabrojiti barem pet trgovina iz kojih su me zbog toga htjeli izbaciti.
Gligora pod svojim brendom
Osnovna je Eurospinova značajka, kako to iznosi na svojoj internetskoj stranici, da je jedini lanac diskontnih trgovina u Europi koji prodaje isključivo svoje robne marke. Ondje se tvrdi da u Eurospinovim trgovinama ne postoje klasični brendovi kao u ostalim supermarketima, već isključivo proizvodi koje je osmislio tvrtkin tim stručnjaka. Uvjerila sam se da to nije baš posve točno.
Primjerice, na neprehrambenom dijelu prodaju se Legove kocke i LG-jevi televizori. Pod brendom Lego odnosno LG. No s obzirom na Eurospinove tvrdnje najviše me je iznenadio hladnjak sa sirevima u kojemu su vrlo uočljivi sirevi pod brendovima Kolan i Gligora paškog proizvođača Sirana Gligora. Štoviše, dojam je da je tu veća ponuda hrvatskih sireva nego talijanskih. Iako mi je, s obzirom na to što sam očekivala od Eurospina, bilo milo vidjeti hrvatske brendove, upravo me je to pomalo i razočaralo.
Naime, nadala sam se da će Eurospin na hrvatsko tržište donijeti bogatu ponudu talijanskih mliječnih proizvoda, gomilu raznovrsnih svježih tjestenina, talijanskih mesnih prerađevina, milijun varijanti prerađevina od rajčice… svega onoga što se od talijanskih proizvođača nalazi u Coopovim trgovinama u Italiji. U samoborskom Eurospinu takvih stvari ima, ali ne tako raznovrsnih kao što sam se nadala. Treba, međutim, reći da je ono što ima, doista, vrlo dobre kvalitete. Morat ćete mi vjerovati na riječ. Kušala sam.
A kušala sam i talijansku mortadelu. Također je bila vrlo dobra, narezana na prozirne kriške, baš onako kako se to radi u talijanskim trgovinama. Prava šteta što prodavačicu na odjelu s mesnim prerađevinama nisu poučili kako se takva mortadela pakira: kriška mortadele, najlonska folija, kriška mortadele, najlonska folija i tako do posljednje kriške. I zatim sve zajedno u papir velikog formata, složen poput uredskog fascikla. U Samoboru sam umjesto toga dobila mortadelu nabacanu kao zidarskom žlicom u papir koji je zatim zavrnut do najmanjega mogućeg formata.
Kad izgleda kao Zvijezda...
Na Eurospinovim policama otvorio se prostor za respektabilan niz hrvatskih proizvođača koji su spremni raditi pod trgovačkim markama. Neki su od tih proizvoda jasno označeni kao 'hrvatski proizvod', ali većina njih nema tu oznaku. Neki su pod vlastitim brendom, recimo jabuke Brane Virovitica, drugi samo deklarirani kao 'bjelovarsko voće' (opet jabuke). Uzgred, odjel voća i povrća u Eurospinu neće biti adut za privlačenje kupaca jer je vidljivo neugledniji nego u gotovo svim mu konkurentnim supermarketima. Među voćem hrvatskoga su podrijetla samo jabuke, možda će uskoro biti i mandarine, koje zasad uvozi iz Makedonije. Konfekcioniranog povrća hrvatskih proizvođača nešto je više.
Za većinu prehrambenih artikala koji se proizvode u Hrvatskoj podrijetlo se može ustanoviti već na temelju izgleda i detaljnim čitanjem deklaracije. Tako staklenka majoneze od 620 grama izgleda kao Zvijezdina majoneza, ali na njoj nema Zvijezdina znaka niti piše da je proizvedena u Zvijezdi.
Piše da je proizvedena u tvornici u Ulici Marijana Čavića 1 u Zagrebu. Dakle – u Zvijezdi. Na bocama svježeg mlijeka naći ćete podatak da je proizvedeno u 'tvornici u Zelenom polju 34, Osijek', što je Meggleova adresa. Velik broj Šaframovih artikala prepoznat ćete odmah, a i piše na njima da su Šaframovi. Uz mnogo slovenskih vina tu su ona neimenovanog proizvođača iz Zeline. Jaja su s hrvatskih farmi, tu su suhomesnati proizvodi Ravlića i osječkog Žita, svježi kolači neimenovanoga hrvatskog proizvođača, krumpir iz Hrvatske (pet kilograma – 9,99 kuna) i tako dalje.
Uglavnom, proizvoda iz Hrvatske u Eurospinu doista ima više nego što bi čovjek očekivao od talijanskog diskontera koji se diči samo vlastitim markama, ali proizvođača koji bi se novim, potencijalno vrlo velikim kupcem (Eurospin najavljuje da će u idućih osam godina u Hrvatskoj otvoriti stotinu prodajnih mjesta!) htio pohvaliti – nema nijednog. Jedan od njih ipak nam je objasnio o čemu je riječ. Kaže da se zbog ulaska u Eurospin našao u pomalo škakljivoj situaciji jer da ga zbog toga pritišću neki drugi kupci. I zbog toga ne želi ništa javno komentirati. A ne želi ni reći tko ga to pritišće!
Uz opasnost da se previše zaletimo sa zaključkom, čini se da hrvatski proizvođači hrane, od najvećih kompanija do OPG-ova, sve bolje kotiraju među velikim maloprodajnim lancima. Tako je Kaufland, baš nekako s Eurospinovim dolaskom, nastavio svoju kampanju pod nazivom 'Naše mi najbolje paše' proširenjem suradnje s malim domaćim proizvođačima i OPG-ovima. Dvije Kauflandove trgovačke marke nedavno su obogaćene s više od osamdeset novih proizvoda hrvatskih proizvođača. U toj tvrtki navode da su 'mali proizvođači i OPG-ovi važan segment poslovanja Kauflanda koji danas surađuje sa sedamdeset domaćih dobavljača'.
Pečeno prase sve govori
Bez obzira na to što konceptom trgovine Eurospin najviše nalikuje na Lidl, Mladen Kožić iz GfK-a u kratkoj analizi Eurospinove budućnosti u Hrvatskoj u časopisu Store smatra da nema dovoljno dokaza prema kojima njegov rast najviše ugrožava Lidl. Prema njegovu mišljenju, a obzirom na sličnost strukture kupaca, veća je sličnost između Eurospina i Plodina. Svoju analizu Kožić zaključuje: 'Činjenica da su na otvorenju prve trgovine poklonili kupcima pečeno prase upućuje na to da su spremni prilagođavati se lokalnim specifičnostima.'
Jedna od lokalnih specifičnosti svakako je izražena sklonost kupaca prema niskim cijenama. U tom smislu Eurospin zasad jako dobro stoji. Cijene su mu na razini Lidlovih, gdjegod i niže od njih. Kako čujemo, tajna niskih cijena krije se u vrlo niskim maržama s kojima je Eurospin počeo u Hrvatskoj, što je dovoljan razlog da ga etablirani maloprodajni lanci doživljavaju kao disruptora. A budući da je dobro poznato da trgovac ne može (barem ne zadugo) održavati niske marže a da pritom ne stradaju njegovi dobavljači, možda smo i na tragu odgovora na pitanje kako to da je talijanski diskonter u startu angažirao relativno velik broj hrvatskih dobavljača.
Nekako mi se sve čini da će za neko vrijeme u Eurospinu ipak biti veća ponuda talijanskih svježih tjestenina, talijanskih sireva, talijanskih salama…