U organizaciji Hrvatske udruge poslodavaca u utorak je održana konferencija na kojoj se raspravljalo o reformama i digitalizaciji u vidu Nacionalnog plana otpornosti i oporavka. U sklopu konferencije održan je panel pod nazivom 'Reforme: što trebamo danas, a što odmah nakon toga'.
Mihael Furjan, predsjednik HUP-a i predsjednik Uprave Pliva Hrvatska osvrnuo se na trenutno aktualnu reformu zdravstva te je rekao da je u Nacionalnom planu otpornosti i oporavka za zdravstvo planirano samo 2,5 milijardi kuna što predstavlja manje od 1 posto sredstva koje NPOO nudi, što zorno pokazuje da zdravstvo nije prioritet plana oporavka.
- U prvim verzijama NPOO se pričalo o 7 milijardi za zdravstvo i ta bi sredstva podržali – rekao je Furjan i dodao da treba ulagati u znanje, dok se u planu prepoznaje više inicijativa ulaganja u opremu i infrastrukturu.
Furjan kaže da nije protiv takvog ulaganja, ali kada se ulaže u opremu mora se misliti na produktivnost, koju moramo podići jer trenutno zdravstveni sustav nije efikasan, a ni produktivan.
- Imamo dva cilja ispred nas, a to je povećanje efikasnosti ali i dostupnosti zdravstvenog sustava – naglasio je Furjan, a to se kroz predstavljeni plan oporavka i otpornosti neće dogoditi jer NPOO ne planira koristiti sredstva na pravi način u zdravstvenom segmentu.
Mislav Balković, član Izvršnog odbora HUP-a i dekan Visokog učilišta Algebra dotaknuo se NPOO-a i obrazovanja te je rekao da plan ulaganja u infrastrukturu kako bi se dobilo kvalitetnije obrazovanje ne funkcionira. Balković je rekao da je obrazovanje temelj konkurentnosti, a da se Hrvatska trenutno po globalnom indeksu konkurentnosti nalazi na 63. mjestu od 161 zemlje, točnije između Filipina i Kostarike.
- Mi smo do sada ulagali na različitim mjestima, ali je sve to premalo. Posebno se malo ulagalo u obrazovanje nastavnika i na način upravljanja u cijelom sustavu. Hrvatska ima stagnaciju i pad u znanju, recimo u matematici dio učenika je ispod svih razina – naglasio je Balković.
Zbog svega toga, nismo sposobni privlačiti talente te smo i na tim globalnim listama pri samom kraju. Također, Balković dodaje da smo najslabiji u treningu i edukaciji zaposlenika u obrazovanju. Što se tiče obrazovanja i NPOO-a, ponovno investicije idu u građenje škola i slično što izgleda kao Rooseveltov New Deal ali 80 godina kasnije, što nikako nije dobro.
- Promjene u obrazovanju moraju prvenstveno ići kroz promjene u upravljanju, a da bi vidjeli neke brze promjene moramo ulagati u dizanje kompetencija naših nastavnika. Zadnji val takvih edukacija dogodio se prije deset godina – rekao je Balković.
Hrvoje Veselko, član Izvršnog odbora HUP - Udruge ugostiteljstva i turizma i predsjednik Uprave Sunce hotela također nije zadovoljan raspodjelom sredstava kroz NPOO jer su za turizam planirane samo 2,2 milijarde eura dok su očekivanja sektora bila puno veća.
- Turizam je na velikom udaru zbog pandemije, ali ova kriza je odličan trenutak da se ovaj sektor resetira. Iako nismo zadovoljni raspodjelom sredstva, ta sredstva koja dobijemo moramo pametno investirati, posebno u podizanje kategorizacije našeg smještaja. Također, da bismo bili otporniji na neku buduću krizu moramo stvoriti preduvjete i napraviti veću dezertifikaciju rizika, podignuti kategorizaciju i učiniti naše destinacije globalno konkurentnima.
Veselko je dodao da se već sada struktura gostiju pozitivno mijenja, ali da se moramo prilagoditi i novim navikama potencijalnih gostiju jer dolazi do smjene generacija koja koristi nova znanja i nove alate kojima se treba prilagoditi. Zaključio je da hitno treba krenuti u egzekuciju planova jer smo dvije sezone već izgubili.
Igor Škrgatić, predsjednik HUP- Udruge malih i srednjih poduzetnika i vlasnik tvrtke BE-ON savjetovanje rekao je da HUP mora biti uključen u izradu NPOO-a, da kao predstavnik Udruge malih i srednjih poduzetnika vidi dosta sadržajnih zamjerki u trenutnom planu te da se problematika pandemije koju plan adresira ne može riješiti na način kako trenutno stoji u NPOO-u.
- Dijagnoza koja pokazuje da je pacijent u terminalnoj fazi, a vi ga liječite aspirinom neće sigurno pokazati konkretne rezultate – rekao je Škrgatić,.
- Ako NPOO bude onakav kakav je trenutno opet ćemo kasniti za zemljama s kojima se stalno uspoređujemo, dodao je Škrgatić i naglasio da nam trebaju hrabre stope rasta i da jedino izravnim ulaganjima u poduzetništvo to možemo postići.
Ovakva raspodjela sredstava, smatra Škrgatić, većinom prema javnom sektoru nije dobra. Javni sektor nema kapacitete da to provede u kratkim rokovima kako je planom oporavka predviđeno. Svjetla točka je da su prepoznati neki problemi malog i srednjeg poduzetništva, a to je pristup kapitalu, alternativni izvori kapitala, vaučeri za digitalizaciju.
Dodao je da priče koje se provlače da od ulaganja u javni sektor profitira i privatni su totalno promašene i da su se već pokazale neuspješnim i kao generator novih problema poput korupcije. Zaključio je da mali i srednji poduzetnici, kao i HUP, traže da više ulaganja ide prema poduzetnicima i da to budu grantovi. Također, potpore za očuvanje radnih mjesta su dobre, ali kada one prestanu trebaju doći potpore koje idu direktno u poduzetništvo jer će se na taj način sačuvati i radna mjesta ali i biznisi.
Na panelu se govorilo i o farmaceutskoj industriji gdje smo, kako je rekao Furjan, sačuvali znanja i gdje imamo niz kompanija koje dobro posluju. Da bismo ostali na tim razinama treba ulagati u daljnje povećanje kapaciteta, edukaciju i razvoj zaposlenika te u nove tehnologije.
- Ključni cilj je da povećamo samodostatnost jer trenutno ovisimo o sirovinama i materijalima koji dolaze s istoka. Moramo strategiju uskladiti s ciljevima NPOO-a za što nam trebaju nove tehnologije koje donose rast, a kroz NPOO bismo mogli dobiti vjetar u leđa da postanemo konkurentniji – zaključio je Furjan.
Na kraju panela je zaključeno da nas ulaganje u infrastrukturu neće izvući iz krize i da nam treba drugačiji model za koji bi bilo bolje da se smisli nakon lokalnih izbora, jer bi se u protivnom sve moglo svesti na ulaganje u lokalnu infrastrukturu.