Zadnji kvartal prošle godine obilježilo je 46 posto više brisanja subjekata nego što je to bilo u istom razdoblju 2020. A iako je trend opadanja broja ulazaka u stečaj i pokretanja predstečajnih i stečajnih postupaka bio prisutan od 2017. do 2020., u 2021. godini došlo je do znatnog povećanja obje vrijednosti i to, najvjerojatnije, kao posljedica zatvaranja velikog dijela gospodarstva uslijed pandemije koronavirusa, pokazuju podaci portala Fininfo.
Predstečajni i stečajni postupci se i dalje najviše pokreću nad subjektima koji posluju u djelatnosti pripreme i usluživanja hrane i pića. No, rastom ovih postupaka za 127 posto u četvrtom kvartalu 2021. se istaknula i djelatnost kopnenog prijevoza i cjevovodnog transporta. Osim toga, predstečajni i stečajni postupci pokreću se nad prihodovno jačim i prema broju zaposlenika većim subjektima, nego u istom razdoblju 2020. godine.
Najveći broj subjekata poreznih dužnika i dalje dolazi iz djelatnosti trgovine na veliko, osim trgovine motornim vozilima i motociklima, a predvodnik liste neisplatitelja plaća i dalje je djelatnost pripreme i usluživanja hrane i pića. No, unatoč smanjenju broja poreznih dužnika i neisplatitelja plaća, među njima se javljaju prihodovno jači i prema broju zaposlenika veći subjekti, nego u istom razdoblju 2020. godine.
Pregled statusa poslovnih subjekata
Prethodne su godine osnovana 7.103 nova subjekta, što je 3 posto više nego u istom razdoblju prethodne godine, dok ih obrisano 6.245 ili 46 posto više nego u istom razdoblju 2020. To daje razliku od 858 između osnovanih i brisanih subjekata, što je 67 posto manje nego u istom razdoblju prethodne godine.
Također, 144 subjekta je ponovno započelo s poslovanjem (11 posto manje nego 2020.), a 469 subjekata je privremeno prestalo s poslovanjem (55 posto više nego u istom razdoblju prethodne godine).
Predstečajni i stečajni postupci
Ukupno je 1.019 subjekata ušlo u stečaj (53 posto više nego u istom razdoblju prethodne godine), a 86 u likvidaciju (8 posto manje nego u istom razdoblju prethodne godine). Ulaskom u stečaj smatra se trenutak kada subjekt promijeni status na matičnom registru iz prethodnog na 'u stečaju'.
Otvoreno je 28 novih predstečajnih postupaka (40 posto manje nego u istom razdoblju prethodne godine), dok je 41 predstečajni postupak obustavljen (24 posto više nego u istom razdoblju prethodne godine).
Stečajni i predstečajni postupci pokreću se prijedlogom za otvaranje stečajnog, odnosno predstečajnog postupka, te prethode samom ulasku u stečaj ili predstečaj. U četvrtom kvartalu 2021. pokrenuta su 2.253 stečajna i predstečajna postupka (19 posto više nego u istom razdoblju prethodne godine). Opadajući trend broja pokretanja predstečajnih i stečajnih postupaka te ulazaka u stečaj bio je prisutan od 2017. pa sve do 2020. godine. U 2021. godini dolazi do znatnog povećanja obje vrijednosti, vjerujemo u značajnoj mjeri kao posljedica zatvaranja većeg dijela gospodarstva uslijed pandemije koronavirusa. U nastavku navodimo TOP 5 djelatnosti prema broju subjekata nad kojima se najčešće pokreće predstečajni ili stečajni postupak za četvrti kvartal 2020. i 2021. godine.
U četvrtom kvartalu 2020. i 2021. godine javljaju se gotovo iste djelatnosti u okviru TOP 5 djelatnosti u kojima posluju subjekti nad kojima se najčešće pokreće predstečajni ili stečajni postupak. Razlika je jedino u djelatnosti kopnenog prijevoza i cjevovodnog transporta koja se javila u 2021. godini i zamijenila specijalizirane građevinske djelatnosti. U prosjeku 60 posto gore navedenih subjekata je predalo godišnje financijske izvještaje za 2019. ili 2020. godinu. Subjekti nad kojima je pokrenut predstečajni ili stečajni postupak u četvrtom kvartalu 2021. godine i predali su financijske izvještaje za 2020. ili 2019. godinu, zapošljavali su ukupno 6.178 radnika (126 posto više nego takvi subjekti u istom razdoblju prethodne godine), a nešto više od 30 posto radnika zaposlenih u subjektima nad kojima je pokrenut predstečajni ili stečajni postupak, zaposleno je u navedenih TOP 5 djelatnosti. Subjekti nad kojima je u četvrtom kvartalu 2021. godine pokrenut predstečajni ili stečajni postupak, prema financijskim izvještajima za 2020. ili 2019. godinu ostvarili su 2 mlrd. kn poslovnih prihoda (104 posto više nego takvi subjekti u istom razdoblju prethodne godine). Iz navedenog se može zaključiti kako se u četvrtom kvartalu 2021. predstečajni i stečajni postupci pokreću nad prihodovno jačim, a i prema broju zaposlenika većim subjektima, nego u istom razdoblju 2020. godine.
Najveći porast broja subjekata nad kojima se pokreću stečajni i predstečajni postupci u četvrtom kvartalu 2021. u odnosu na četvrti kvartal 2020. dogodio se u sljedećim djelatnostima u okviru spomenutih TOP 5:
- Kopneni prijevoz i cjevovodni transport s rastom broja subjekata od 127 posto
- Trgovina na malo, osim trgovine motornim vozilima i motociklima s rastom broja subjekata od 23 posto
- Trgovina na veliko, osim trgovine motornim vozilima i motociklima s rastom broja subjekata od 15 posto
Promatramo li porast pokretanja stečajnih i predstečajnih postupaka u četvrtom kvartalu 2021. u odnosu na četvrti kvartal 2020. temeljem poslovnog prihoda, najveći porast bilježi djelatnost gradnje zgrada (rast od 293 posto), a slijede kopneni prijevoz i cjevovodni transport (165 posto) te trgovina na malo, osim trgovine motornim vozilima i motociklima (129 posto). Kada promatramo navedeno temeljem broja zaposlenih, najveći porast vidljiv je kod djelatnosti kopnenog prijevoza i cjevovodnog transporta (152 posto), dok slijede trgovina na malo, osim trgovine motornim vozilima i motociklima (77 posto) te gradnja zgrada (68 posto).
Porezni dužnici
Ukupan iznos poreznog duga krajem četvrtog kvartala 2021. godine iznosio je 2,64 mlrd. kn (7 posto manje nego u istom razdoblju prethodne godine). U nastavku navodimo TOP 5 djelatnosti prema broju subjekata koji su bili porezni dužnici krajem četvrtog kvartala 2020. i 2021. godine.
U prosjeku 50 posto gore navedenih subjekata je predalo godišnje financijske izvještaje za 2020. godinu. Krajem četvrtog kvartala 2021. godine bilo je 1.313 subjekata s evidentiranim poreznim dugom (1 posto manje nego u istom razdoblju prethodne godine), a oni koji su predali GFI ostvarili su 4,63 mlrd. kn poslovnih prihoda (25 posto više nego takvi subjekti u istom razdoblju prethodne godine) te su zapošljavali 7.622 radnika (9 posto više nego takvi subjekti u istom razdoblju prethodne godine). U prosjeku je krajem oba razdoblja 49 posto subjekata s evidentiranim poreznim dugom poslovalo u navedenih TOP 5 djelatnosti.
Neisplatitelji plaća
Krajem četvrtog kvartala 2021. godine bilo je 2.537 subjekata s evidentiranom neisplatom plaća (1 posto manje nego u istom razdoblju prethodne godine). U nastavku navodimo TOP 5 djelatnosti prema broju subjekata koji su bili neisplatitelji plaća krajem četvrtog kvartala 2020. i 2021. godine.
U prosjeku 81 posto gore navedenih subjekata je predalo godišnje financijske izvještaje za 2020. godinu. Subjekti neisplatitelji plaća krajem četvrtog kvartala 2021. godine koji su predali financijske izvještaje, ostvarili su 1,14 mlrd. kn poslovnih prihoda (25 posto više nego takvi subjekti u istom razdoblju prethodne godine) te su zapošljavali 4.934 radnika (21 posto više nego takvi subjekti u istom razdoblju prethodne godine). U prosjeku je krajem oba razdoblja 39 posto subjekata s evidentiranom neisplatom plaća poslovalo u navedenih TOP 5 djelatnosti.