Vlada je nakon jučerašnje sjednice, u večernjim satima, napokon objavila integralni Prijedlog nacionalnog plana oporavka i otpornosti 2021. – 2026. (NPOO). Cijeli dokument ima 1158 stranica i u njemu je detaljno razrađen mehanizam raspodjele 49 milijardi kuna bespovratnih ulaganja koji je poznat od ranije. Riječ je o 77 reformi i 152 ulaganja.
Zasigurno će i ova, integralna verzija dokumenta, koja se šalje u Europsku komisiju na usuglašavanje, inicirati nastavak žestokih kritika iz poslovne zajednice. Podsjetimo, ključni su prigovori o premalom uključivanju privatnog sektora od samog početka – od početne rasprave do izbora projekata za financiranje. Privatni sektor osjeća se izigranim, jer je većina novca usmjerena državnom i javnom sektoru.
Doduše, u dokumentu se navodi da je čak 54 posto novca izdvojeno za gospodarstvo, ali u to su uračunata i velika sredstva namijenjena inrastrukturnim projektima u energetici, prometu i vodnom gospodarstvu.
Iz Vlade stalno ponavljaju da će većina tog novca zapravo završiti kod poduzetnika, ali oni će tu biti samo dobavljači, a i prvi pogled na cjeloviti dokument potvrđuje ranije pretpostavke da su u igri rijetki projekti koji će dati pravi i izravni zamah privatnome sektoru.
Pritom su poslodavci uporno ali bez uspjeha objašnjavali da je multiplikativna vrijednost privatnih projekata znatno veća od državnih, mahom infrastrukturnih ulaganja.
Vladini predstavnici također naglašavaju da će poduzetnici imati korist od reformi koje će se provoditi, ali oni su i po tom pitanju skeptični znajući kako se u Hrvatskoj 'reforme' zaista (ne) provode.
Kako god, pogledajte ovdje integralni dokument koji je poslan u Bruxelles, pa će napokon svatko - tko ima volje i vremena za iščitavanje moći ocijeniti o čemu se zapravo radi, i hoće li Hrvatska dobro iskoristiti ovu 'priliku generacije', kako je naziva Andrej Plenković.