Autocesta Rijeka (ARZ) pripojit će se Hrvatskim autocestama (HAC), čime prestaje i koncesija dana ARZ-u za građenje i gospodarenje autocestom Rijeka-Zagreb, a istodobno se ukida naplata za prelazak Krčkog mosta od 15. lipnja, odlučila je u četvrtak Vlada.
Premijer Andrej Plenković ocijenio je to važnim postupkom, jer se time otvara mogućnost za ukidanja naplate na Krčkom mostu već od 15. lipnja te ukupno za veću učinkovotost upravljanja autocestama.
Po riječima ministra mora, prometa i infrastrukture Olega Butkovića, ta odluka pripremala se godinu i pol dana, a sada započinje proces za prestanak koncesije dane ARZ-u za gospodarenje autocestom do Rijeke, kao i postupak pripajanja ARZ-a HAC-u, što će trajati više mjeseci.
- Ovom se odlukom istodobno ukida naplata cestarine za prelazak Krčkog mosta, što počinje od 15. lipnja - naglasio je Butković, dodajući da je 'pripajanje ARZ-a HAC-u i nastavak reformskog projekta poslovnog i financijskog restrukturiranja u sektoru cesta, kako bi se postigao održiv model poslovanja društava u vlasništvu RH koje upravljaju auto i državnim cestama i postigli potrebni sinergijski efekti u optimizaciji troškova.'
Potencijalna unapređenja moguća su, kako je kazao, i na režijskim troškovima, a pripajanjem se stvaraju i pretpostavke za racionalnije upravljanje novčanim tijekovima i potencijlal za ulaganja u investicijsko održavanje. Ministar je u sklopu te odluke dobio i više zaduženja, među kojima i da u suradnji s ministrom financija poduzme potrebne korake radi dobivanja suglasnosti zajmodavaca društava ARZ i HAC na postupak pripajanja.
Koncesiju ARZ-u za građenje i gospodarenje autocestom Rijeka-Zagreb za dionice autocesta od Zagreba do Rijeke (od čvorišta Lučko do čvorišta Orehovica) Vlada je 1997. dala tom društvu na rok od 28 godina dala, odnosno kada je to društvo i osnovano. Kasnije je koncesija proširena i na autocestu A7 Rupa-Rijeka, dionice pristupnih državnih cesta i Krčki most te je produžen rok koncesije na 32 godine i 11 mjeseci.
Kako od 2001. najvećim dijelom mreže autocesta u Hrvatskoj upravljaju dva trgovačka društva u vlasništvu RH, a investicije u izgradnju autocesta koje su provela ta dva društva financirane su većim dijelom komercijalnim zajmovima te zajmovima međunarodnih financijskih institucija, sve uz državno jamstvo te kako je došlo do brojnih dugovanja, Vlada je pokrenula 2017. reformski projekt financijskog i poslovnog restrukturiranja u sektoru cesta, čiji je dio i ovo pripajanje.
Jamstvo Hrvatskim cestama za kredit od 300 milijuna kuna
Uz to, Vlada je na sjednici u četvrtak dala i suglasnost Hrvatskim cestama za kreditno zaduženje kod Hrvatske poštanske banke (HPB) radi financiranja obrtnih sredstava u iznosu od 300 milijuna kuna, a odlučila je i o davanju državnog jamstva na isti taj iznos u korist HPB-a za to zaduženje.
Uvjeti tog kredita su korištenje jedne godine od dana potpisa okvirnog ugovora, najkasnije do radnog dana koji prethodi dospijeću kredita, s redovnom kamatnom stopom fiksnom od 0,98 posto godišnje i ostale uvjete. Vlada je prihvatila i izvješće o pregovorima za sklapanje Ugovora o jamstvu između RH i EBRD-a za financiranje dijela projekta "Hrvatska - dovršetak autoceste na koridoru Vc" i ugovora o zajmu između društva HAC-a i EBRD-a za financiranje dijela projekta "Hrvatska - dovršetak autoceste na koridoru Vc".
Ugovor o jamstvu je uvjet isplate zajma kojeg HAC planira osigurati sklapanjem ugovora s EBRD-om za zajam kojim bi se financirao dio projekta "Hrvatska – dovršetak autoceste na koridoru Vc“. Ukupna procijenjena vrijednost tog projekta iznosi 107 milijuna eura, pri čemu je EBRD spreman financirati dio potrebnih sredstava u iznosu od 55 milijuna eura.
Sukladno planu poslovanja HAC-a za 2020., dovršetak koridora Vc u RH planira se izgradnjom dionice autoceste A5 Beli Manastir – Osijek – Svilaj, na prometnici koja se proteže od granice s Mađarskom do granice s Bosnom i Hercegovinom.
Preostali neizgrađeni dio je dionica između hrvatsko – mađarske granice i grada Beli Manastir (duljine 5,0 km) i dionica između grada Beli Manstir i mosta Halasica (duljine 17,5 km). Obje neizgrađene dionice autoceste A5 od granice Mađarske do mosta Halasica čini preostali neizgrađeni dio Paneuropskog koridora Vc (Budimpešta– Osijek – Sarajevo – Ploče) kroz Hrvatsku. Koridor Vc dio je sveobuhvatne TEN-T mreže.