Da bi zaustavila širenje bolesti COVID--19, Hrvatska je, kao i većina država u svijetu, donijela mjere koje su znatno usporile sve ekonomske aktivnosti. S dolaskom dobrih vijesti o sve manje oboljelih i zaraženih sve je više upita Nacionalnom stožeru za civilnu zaštitu o trenutku popuštanja donesenih mjera zaštite. Strah od posljedica koje će one ostaviti na poslovanje poslovnih subjekata sve je veći. Za mala poduzeća u ovom su trenutku ključna dva pitanja: kako primijeniti mjere koje je donijela Vlada i koje strateške odluke donijeti u vrijeme krize?
Od 17. ožujka hrvatska vlada donijela je tri vala mjera usmjerenih na očuvanje tvrtki i radnih mjesta. Ipak, čini se da, osim različitih financijskih rasterećenja poslovanja koja su okosnica Vladinih mjera, mala poduzeća u Hrvatskoj nemaju odgovarajuću savjetodavnu potporu (prilagođenu cjenovno i specifičnostima poslovanja koje proizlaze iz ‘maloga’) koja bi išla korak dalje od informacije o tome gdje se i kako prijaviti za Vladine mjere i kako ih primijeniti. U vrijeme u kojem je poduzetnicima potreban svaki oblik pomoći, a država je pripremila niz mjera, poduzetnicima je nužna i pomoć u njihovu objašnjavanju i pripremi potrebne dokumentacije za njihovu primjenu.
Na prvoj crti, kao pomoć sektoru malih i srednjih poduzeća, i ovaj put našli su se računovođe, koji sve više preuzimaju ulogu poslovnih savjetnika. Međutim, Hrvatska ima i vrlo dobro razvijenu mrežu poduzetničkih potpornih institucija u kojoj je, prema Registru poduzetničke infrastrukture, 447 različitih ustanova: poduzetničkih centara, centara kompetencija, poduzetničkih i poslovnih zona, razvojnih agencija, poslovnih i tehnoloških inkubatora te poduzetničkih akceleratora. Postavlja se pitanje koliko su poduzetničke potporne institucije spremne pomoći vlasnicima malih i srednjih poduzeća u ovoj situaciji i koliko ih vlasnici takvih poduzeća doživljavaju kao mjesta na kojima zaista mogu dobiti potrebnu pomoć.
Prema istraživanju koje je CEPOR u suradnji s EBRD-om i HAMAG Investom proveo 2014., samo je 22 posto vlasnika malih i srednjih poduzeća potražilo konzultantsku pomoć za pitanja pravne, financijske ili strateške prirode. Oni koji su se koristili uslugama, uglavnom su njima bili i zadovoljni, a 43 posto iskustvo je i ponovilo. No 47 posto njih uslugu sigurno ili vjerojatno ne bi ponovilo. Najčešći razlozi za tu odluku bili su nezadovoljstvo brzinom povratnih informacija, korisnošću suradnje te korišću koju su izvukli iz nje.
Primjeri dobre prakse
Uzimajući u obzir rezultate tog istraživanja, analizirali smo dostupnost savjetodavne pomoći vlasnicima malih i srednjih poduzeća u poduzetničkim potpornim institucijama. Njihova ponuda uključuje informiranje o državnim mjeraama, tzv. COVID-mjerama, i pomoć u popunjavanju potrebnih formulara. One institucije koje uže surađuju s jedinicama lokalne samouprave nude i pomoć u pripremi za primjenu dodatnih, odnosno lokalnih mjera. Neke institucije na svojim mrežnim stranicama nude detaljne upute i termine u kojima se pomoć pruža, uglavnom telefonski, a druge samo navode telefonske brojeve bez dodatnih objašnjenja ili uputa.
Nekoliko je institucija promoviralo i hackaton koji se organizira na razini EU27 – 'EU vs. Virus' – u kojem se prikupljaju ideje kojima bi se moglo odgovoriti na izazove koje nam je postavila pandemija i one koji tek slijede, a koji će biti rezultat krize. Inicijativa koju predvodi Tehnološki park Varaždin jest organizacija još jednog hackatona sa sličnom temom – ‘VersusVirus ili viralna akcija protiv virusa’.
Kao primjere dobre prakse svakako treba istaknuti webinar Centra za poduzetništvo Dubrovačko-neretvanske županije 'Kako iskoristiti krizu za osobni rast i razvoj poslovanj' i online konferenciju ‘Poslovanje u doba korone’ koju organiziraju Ekonomski fakultet u Osijeku i CEPOR, kao i webinare koje su organizirali tjednik Lider i CEPOR u suradnji s ASEE-om (Adizes Southeast Europe) na temu razmjene iskustava poduzetnika o mjerama koje su uveli u svoje poslovanje i planovima za preživljavanje.
Poslovna zona i poduzetnički inkubator Ivanec prenose i otvoreno pismo gradonačelnika koji poziva sve vlasnike malih i srednjih poduzeća da predlože ideje kojima bi se pomoglo održivosti njihova poslovanja. Impact Hub Zagreb daje i kratke upute o upotrebi alata za rad na daljinu. Savjetodavnih usluga na temu poslovanja tijekom i nakon krize, nažalost, nema u ponudi poduzetničkih potpornih institucija. Vlasnici malih i srednjih poduzeća najčešće misle kako problem mogu samostalno riješiti te će se konzultantima, odnosno savjetnicima, obratiti tek kad ne budu imali drugog izlaza ili rješenja. Većina ih je razvila vrlo dobre poslovne odnose sa svojim računovođama, koje doživljavaju i kao savjetnike, pa misle da drugog savjetnika i ne treba tražiti. Nažalost, pomoć konzultanta traži se najčešće onda kad bude prekasno ili kad je teško riješiti nagomilane probleme u poslovnom subjektu.
Vlasnici malih i srednjih poduzeća očekuju savjetnika koji je stručnjak za pojedini poslovni segment i koji dobro poznaje poslovanje u pojedinoj industriji ili gospodarskoj grani. Međutim, kriza je situacija u kojoj su svi problemi višestruko intenzivirani, zbog čega je pomoć savjetnika nužna. Svježa perspektiva savjetnika, iskustvo rada s drugim poslovnim subjektima te neovisan pogled na cjelokupno poslovanje usluge su koje mogu ponuditi samo oni.
Cijeli tekst možete pročitati u digitalnom i tiskanom izdanju Lidera.