Jedan od vrućih problema na tržištu rada jest nestašica podatkovnih službenika. Mnoge bi se karijere mogle ispeći na pravilima o zaštiti osobnih podataka, a mnogi zaposlenici trebali unaprijediti svoje analitičke vještine i napraviti korake prema specijalizaciji za podatkovnu znanost
Na putu prema 'privatnijem' internetu mrve se kolačići trećih strana koji su dosad u stopu pratili kretanje i aktivnosti internetskih korisnika te tako prikupljali analitičke podatke i na temelju njih nudili personalizirane ponude. Ukidanje tih kolačića zapravo je prilika za pozitivne promjene u svakoj industriji koja egzistira u digitalnom obliku jer omogućuje da se sve važne informacije prikupe od korisnika, i to bez posrednika. Istodobno je to i izazov jer nemaju svi na raspolaganju ljude koji znaju upravljati podatkovnim zmajem koji u slučaju lošeg rukovanja može rigati otrovnu vatru s potencijalno skupim posljedicama. Drugim riječima, podatkovnih znanstvenika i drugih podatkovnih stručnjaka izrazito je malo u odnosu na potražnju koja za njima vlada, a izrađen je i čvrst pravni okvir kojim se regulira to delikatno područje. Opća uredba o zaštiti podataka – GDPR i uredba ePrivacy (ePR ili Cookie Law), kojom se pod kontrolu stavljaju osobni podaci u elektroničkoj komunikaciji, propisuju rigorozne sankcije tvrtkama koje ne usklade poslovanje s pravilima igre. Treba otvoreno priznati: na igralištu je sve manje i manje zabavno, u prikupljanju podataka treba se jače potruditi, ali zato bi i krajnji rezultati mogli biti bolji.
Privatnost kao poslovni imperativ
Odlaskom kolačića trećih strana tvrtkama koje posluju digitalno ostaje da izgrade odnos s korisnicima iznoseći vrlo transparentno što čine s njihovim privatnim podacima. Kad steknu njihovo povjerenje (i željene podatke), otvorit će im se, zapravo, bolji vidik prema interesima, preferencijama, karakteristikama i ponašanju korisnika, što znači točnije predviđanje njihova ponašanja, poboljšanja u targetiranju i još personaliziraniji sadržaj, a moguće je i smanjenje troškova koji su dosad bili namijenjeni trećim stranama.
– Briga o zaštiti osobnih podataka povećava povjerenje klijenata i zaposlenika te pozitivno utječe na reputaciju poslovnog subjekta, što posljedično smanjuje i prodajne probleme. Smanjenje rizika od povrede osobnih podataka uvijek je dobra ideja, a istraživanja ujedno pokazuju da više od 70 posto organizacija tvrdi da od privatnosti imaju znatne poslovne koristi, poput operativne učinkovitosti, agilnosti i inovativnosti. Za mnoge je organizacije privatnost danas presudan poslovni imperativ – potvrđuje i Duje Kozomara, osnivač tvrtke Consent koja se bavi savjetovanjem o zaštiti osobnih podataka i izgradnji interne kulture privatnosti.
Ističe da je uvijek bilo interesa za njegove usluge, koje uključuju usklađivanje poslovanja s GDPR-om, obavljanje uloge vanjskog službenika za zaštitu podataka, analizu usklađenosti sa zakonodavstvom te održavanje edukacija i treninga vezanih uz to područje, no s vremenom se povećava jer u korporacijskom okružju raste svijest o važnosti zaštite osobnih podataka.
– Dijelom se interes vjerojatno povećao zbog intenzivnije aktivnosti nadzornih tijela u Europskoj uniji, uključujući i hrvatski AZOP (Agencija za zaštitu osobnih podataka, nap. a.), koji je nedavno dodijelio dvije visoke novčane kazne zbog kršenja GDPR-a. S druge strane, čini se da čelni ljudi u upravama hrvatskih tvrtki počinju shvaćati da poslovanje usklađeno s GDPR-om ne znači samo izbjegavanje novčanih kazni, već može donijeti i niz poslovnih pogodnosti – navodi Kozomara koji najčešće provodi interne edukacije o osnovnim načelima i obvezama GDPR-a te osposobljavanje internih službenika za zaštitu podataka (DPO-a).
Važna samostalna analiza
Da im život bez kolačića treće strane ne donese ružna iznenađenja, tvrtke moraju poznavati mrežne stranice.
– Nažalost, većina webova u Hrvatskoj još krši Zakon o elektroničkim komunikacijama i GDPR zbog pokretanja kolačića prije nego što su uopće dobili privolu posjetitelja, da ne govorimo o tome da je najčešće i ne traže na zakonit način – objašnjava Kozomara koji stoga upravo radi na projektu čiji nam naziv ekskluzivno otkriva.
Alat Regula omogućit će dobivanje zakonitih privola na internetskim stranicama, bit će to i prvo rješenje te vrste potpuno na hrvatskom jeziku. Prikupljanje podataka prvi je korak; drugi bi bio stvoriti iz njih vrijednost, a to je posao podatkovnih znanstvenika koji se pak, među ostalim ustanovama, stvaraju i u Algebri, koja provodi nekoliko programa različita trajanja i dubine, namijenjenih zaposlenicima koji moraju unaprijediti svoje analitičke vještine i napraviti korake prema specijalizaciji za podatkovnu znanost.
– Samostalna analiza poslovnih podataka apsolutni je imperativ za sve pojedince koji moraju svakodnevno imati uvid u kretanje općeg poslovanja, prodaje, marketinga, nabave, ali i viziju koje korake činiti dalje – složni su Hrvoje Josip Balen, član Uprave Algebre, i Leo Mršić, voditelj diplomskog studija podatkovne znanosti i direktor Algebra LABA.
Izdvajaju nekoliko programa potencijalno zanimljivih tvrtkama koje žele školovati zaposlenike i bolje ih pripremiti za poslovanje u digitalnoj ekonomiji.
Treba znati analizirati
U sklopu specijalističke edukacije za Microsoftov Azure na raspolaganju su akademija podatkovne znanosti Azure i akademija poslovne analitike s fokusom na skladištima podataka temeljenima na Microsoftovim tehnologijama. Za one koji žele ući dublje u područje analitike i podatkovne znanosti i za njega se dubinski specijalizirati, ali i za tvrtke koje žele ulagati u dugoročnu edukaciju zaposlenika, namijenjen je diplomski studij. Na smjer Podatkovna znanost, za čiji je upis jedini uvjet želja za specijalizacijom u naprednoj podatkovnoj analitici, upravo se upisuje peta generacija studenata. Od iduće godine, budući da Algebra pokreće suradnju s jednom od najprestižnijih obrazovnih institucija u području znanosti i tehnologije u svijetu, Massachusetts Institute of Technologyjem (MIT), integralni dio tog diplomskog studija bit će program iz statistike i podatkovne znanosti MITx.
– Polaznici će tako uz Algebrinu diplomu dobiti i MIT-jev certifikat o završenom programu MITx , što bi također moglo biti zanimljivo poslodavcima koji traže daljnje prilike za obrazovanje zaposlenika u području podatkovne znanosti i analitike – ističu Balen i Mršić.
Na kakav god podatkovni put tvrtke krenule, treba imati na umu da mahnito prikupljanje podataka nije dio rješenja. Treba prestati vjerovati u mantru da više podataka znači bolje rezultate.
– Više podataka samo komplicira život. Njihova kvaliteta uvijek je važnija od količine, a upravo minimizacija količine prikupljenih podataka jedno je od osnovnih načela GDPR-a – kaže Kozomara.