Piše: Anton Kovačev, voditelj Ureda Europske investicijske banke u Hrvatskoj
Modernizaciju sektora poljoprivrede mogu ubrzati Vlada RH, financijski sektor i Europska unija. Problem je složen i višedimenzionalan. Europska investicijska banka može pomoći
Sredinom 2020. Europska investicijska banka objavila je detaljnu studiju financijskih potreba dvaju sektora hrvatskoga gospodarstva – poljoprivrede i proizvodnje hrane. Studija je dio šireg istraživanja provedenog na razini Europske unije, s više od 7600 poljoprivrednika i više od 2000 poduzeća. Nalazi se na mrežnim stranicama EIB-a pod naslovom 'Financial needs in the agriculture and agri-food sectors in Croatia'. Studija ukazuje na najvažnije čimbenike koji utječu na brzinu razvoja domaće poljoprivrede, od dostupnih financijskih instrumenata, do problema s kojima se poljoprivrednici suočavaju u njihovu korištenju. To je posebno važno za poljoprivredna područja Hrvatske, jedini nedostatak tog istraživanja je to što nažalost nije moglo uzeti u obzir učinak pandemije na poljoprivredu i proizvodnju hrane.
Ulaganja napokon rastu
Prema nalazima studije EIB-a, Hrvatska je od 2009. bilježila pad vrijednosti poljoprivredne proizvodnje, koji se nastavio čak i nakon pristupanja Europskoj uniji. U razdoblju od 2009. do 2016, ulaganja u poljoprivredu pala su za čak 50%. Taj silazni trend prekinut je 2017. kada je zabilježen rast ulaganja.
Ono što hrvatskim poljoprivrednicima najviše nedostaje ulaganja su u nove poljoprivredne strojeve i opremu. To je potrebno riješiti želi li Hrvatska dostići EU prosjek u proizvodnji hrane. Ulaganja u moderna tehnološka rješenja i automatizaciju poljoprivrede i proizvodnje hrane mogla bi pomoći poljoprivrednicima istočne Hrvatske izaći na kraj s kroničnim nedostatkom radne snage uslijed povećanog iseljavanja.
Otvaranje investicija za modernizaciju opreme te proizvodnih pogona i podizanje kvalitete proizvodnje omogućit će hrvatskim poljoprivrednicima razinu produktivnosti njihovih kolega iz ostalih država EU te će taj način postati konkurentni. Europska investicijska banka spremna je podržati financijske institucije u Hrvatskoj i u tom sektoru kako bi se osigurala povoljna sredstva za navedene namjene.
Obrtni kapital kao gorući problem
Hrvatska poljoprivreda i proizvodnja hrane također imaju problem kako osigurati obrtni kapital. Prema istraživanju EIB-a, čak 46% prijava za zajmove koje su domaćim bankama podnijeli hrvatski poljoprivrednici odnosilo se baš na taj problem, koji naročito muči mlade poljoprivrednike početnike. Nedostatak povoljnih kreditnih linija za obrtni kapital vjerojatno je jedan od razloga zbog kojih poduzetnici zaziru od ulaska u poljoprivredu. Naime, rok naplate poljoprivrednicima je predugačak i mogu ga samo premostiti kreditima za obrtna sredstva. Stoga se rješavanje tog problema može smatrati i kao jedna od mjera koje bi pridonijele zaustavljanju iseljavanja s područja istoka Hrvatske.
Studija nadalje ukazuje na to da je zajednička poljoprivredna politika EU (Common Agricultural Policy – CAP) jedan od najvažnijih izvora financiranja za hrvatske poljoprivrednike. Potražnja za nepovratnim sredstvima za ulaganja u poljoprivredu je velika i iznosila je više od milijardu eura do kraja 2019. godine. Financijska potpora za poduzetnike početnike jedan je od najtraženijih financijskih proizvoda.
Potrebna suradnja
Prema istraživanjima EIB-a, nedostatak financijskih sredstava za poljoprivredni sektor kod nas se kreće između 820 milijuna i 1,4 milijarde eura. Nedostatak tih sredstava najviše pogađa male poljoprivrednike i ograničava im razvoj i rast proizvodnje. U isto vrijeme domaćem sektoru proizvodnje hrane nedostaje 'tek' 116 milijuna eura na godinu kako bi financirao sva planirana ulaganja.
Četiri glavna uzroka ometaju hrvatske poljoprivrednike na putu do novca. Prije svega, poljoprivreda i poduzeća u tom sektoru smatraju se visokorizičnim. Zatim su tu neodgovarajuća osiguranja kredita, a zahtjevi za takvim osiguranjima redovito su previsoki za domaće poljoprivrednike, posebice one koji su tek na početku. Veliki je problem i nedostatno poznavanje financija domaćih poljoprivrednika.
Na kraju, problem je i slaba kreditna povijest i nedostatak računovodstvenih podataka. Nedostatke i nastavak modernizacije sektora poljoprivrede u Hrvatskoj mogu zajedno ispraviti Vlada RH, financijski sektor i Europska unija. Glavni je izazov pravilno uvođenje mjera i sredstava koja su na raspolaganju svakom od njih. Problem je dosta složen i višedimenzionalan te uključuje različite čimbenike – od nedostatka financija do financijske pismenosti. Europska investicijska banka može pomoći zahvaljujući svom jedinstvenom položaju na financijskom tržištu, dugogodišnjim partnerskim odnosima s financijskim ustanovama, kako u javnom tako i privatnom sektoru, a naročito zahvaljujući svojoj mogućnosti kombiniranja vlastita financijskog proizvoda s darovnicama EU ili pak savjetodavnim uslugama.
Stoga će ova zaključna rečenica u isto vrijeme biti i poziv zainteresiranim stranama da nam se obrate kako bismo zajedno pronašli rješenja koja će hrvatsku poljoprivredu učiniti privlačnom poduzetnicima, posebno mladima i ženama, te je učiniti konkurentnom na razini EU kako po kvaliteti proizvoda tako i proizvodnih kapaciteta.