Prije nego što je joystick preuzeo COVID-19, kampanje masovnog prikupljanja novca u zamjenu za vlasnički udio u tvrtki, equity crowdfunding ili popularnije crowdinvesting, uzele su popriličan zalet u Hrvatskoj, no, umjesto očekivanog skoka, čini se da su slijedile Alisu u zečju rupu i nestale s radara.
Plodnu 2019. godinu ispratio je startup STEMI prikupivši 319 tisuća eura na Funderbeamu. U međuvremenu, direktor te platforme za jugoistočnu Europu Damir Bićanić otišao je s te pozicije, a u zagrebačkom uredu te estonske platforme, na kojoj su kapital među ostalima prikupljali Include, Pivovara Medvedgrad, Sense Consulting, Top Digital Agency, Entrio, nastupilo je zatišje. Ima li istine u nagađanjima o zatvaranju tog ureda, Ivana Gažić, predsjednica Uprave Zagrebačke burze koja je dio vlasničke strukture Funderbeama SEE gdje je u pet godina deset tvrtki provelo 11 kampanja u kojima je prikupljeno 5,5 milijuna eura, nije komentirala. Iz upućenih izvora doznaje se kako se traži novi direktor, ali ima i onih kojima zatvaranje ne bi bilo šokantno, s obzirom na to da, kako kažu, profitabilnost platformi za skupno prikupljanje kapitala u Europi, osim Ujedinjenog Kraljevstva, nije na zadivljujućim razinama.
Tajac equity crowdfundinga pripisuje se i pandemijskoj godini nezgodnoj za investicijske pothvate, ali teško je ne zamijetiti da u određenim trenucima u Hrvatskoj postoji više platformi za masovno prikupljanje kapitala nego kampanja, što pokazuje nevoljkost tvrtki da se odluče za taj oblik financiranja.
Crowdfunding ne posustaje
S druge strane, skupno financiranje temeljeno na nagradama i donacijama nastavilo se nizati unatoč izazovnim vremenima. U prošloj godini bilo je nekoliko zapaženih crowdfunding kampanja među kojima su CircuitMessov STEM Box, Zvjezdarnica Višnjan, ekološke tenisice Miret, a nakon travanjske kampanje Tree elements za kućice na drvetu, ovih dana završava i uspješna kampanja na Indiegogu za Me.mum.
Da interesa ima potvrđuje i Petra Jurlina, izvršna direktorica marketinške agencije Brodoto. – Na tjednoj bazi javljaju nam se pojedinci ili timovi zainteresirani za pokretanje kampanje. Ne pratimo koliko njih kasnije kampanju zaista i pokrene i koliko ih dostigne predviđen iznos – kaže Jurlina navodeći da, ako kampanja ne prikupi predviđen iznos, ne znači da je bila neuspješna jer cilj većine nehumanitarnih kampanja i nije samo prikupiti novac, već stvaranje zajednice i PR.
Postoji ipak jedan ograničavajući faktor. Pokretači kampanja iz Hrvatske nemaju direktan pristup većini najpopularnijih crowdfunding platformi kao što su Kickstarter, Indiegogo, Go get funding, Go fund me i Ulule. Razlog tome je tehničke prirode budući da se na njima provode isključivo kartična plaćanja s novim procesorom plaćanja Stripe koji nema Hrvatsku na listi odobrenih zemalja. Hrvatska udruga banaka nije nam mogla odgovoriti radi li neka od banaka na tome, a do zaključenja teksta stigao je odgovor samo od Erste banke i OTP banke koje nemaju u planu uvođenje Stripeovog procesora plaćanja. Neki su unatoč tome pronašli prečac i pokrenuli kampanje pomoću prijatelja iz zemalja gdje Stripe funkcionira, a neki se okrenuli hrvatskim platformama.
Nova crowdfunding i crowdinvesting platforma
Jedna od njih je i Croinvest.eu gdje je u posljednjih godinu dana provedeno osam crowdfunding kampanja i prikupljeno oko 3,5 milijuna kuna. Unatoč tome što su okrenuti i prema poslovnom, javnom i akademskom sektoru, dosad su proveli više kampanja iz civilnog sektora.
– Trenutačno pripremamo kampanju za OPG Robert Poštić iz Osijeka koji se bavi proizvodnjom pekmeza od šljiva i prikupljat će novac za nabavu opreme za proizvodnju. Također smo u pripremi kampanje za društvenu igru koja je prilagođena hrvatskom tržištu. Interes je iskazala i tehnološka tvrtka IDDI koja je izradila prvi hrvatski električni romobil Rolla. Osim iz sektora tradicionalnog poduzetništva, bilježimo interes i iz sektora društvenog poduzetništva pa ćemo do jeseni predstaviti najmanje dva poslovna projekta usmjerena na zapošljavanje teško zapošljivih skupina – kaže Zoran Rajn, predsjednik Centra za društvene inovacije i održivi razvoj (CEDIOR) i Međunarodnog centra za crowdfunding (ICFC), koji će ubrzo predstaviti novu crowdfunding i crowdinvesting platformu Bona Fides. Ona će osim Hrvatske uključivati i druge zemlje na području srednje i jugoistočne Europe s tendencijom daljnjeg širenja, a u planu je i predstavljanje Registra humanitarne pomoći Republike Hrvatske.
Više o iskustvima ulagača i tvrtki sa startupima s crowdinvestingom te savjete kako privući što više ulagača pročitajte u aktualnoj temi tjedna u tiskanom i digitalnom izdanju Lidera.