Iako prednjači nad državama Istočne Europe, Hrvatska zaostaje za susjednom Slovenijom što se tiče razvijenosti crowdfunding načina financiranja rečeno je na današnjoj Zagreb Crowdfunding konvenciji u organizaciji društvenog poduzeća Brodoto i UNDP Hrvatska uz podršku veleposlanstava SAD-a, Kraljevine Norveške i Kraljevine Nizozemske, Ministarstva financija Republike Slovačke, Europske komisije kroz program Interreg te HUB-a 385. Na konferenciji su gostovali crowdfunding eksperti i entuzijasti iz regije i Europe, te je predstavljeno šest crowdfunding platformi koje djeluju na teritoriju Hrvatske, Srbije, BiH te Austrije. Crowdfunding je alternativni način financiranja kroz proces traženja javnih donacija za dobivanje početnog kapitala za nove pothvate.
S obzirom na globalni rast crowdfundinga, u svijetu bi ta vrsta financiranja iduće godine mogla dosegnuti vrijednost od oko 100 milijardi američkih dolara, što će biti više od 50 milijardi dolara više nego je ta vrijednost bila 2015., a najviše se ili oko trećina ukupne vrijednosti ostvaruje u SAD-u, iznesene su procjene tijekom konferencije. U Hrvatskoj, iako u začetku, ove godine moglo biti oko 400 takvih kampanja, što je dvostruko više nego lani.
- Porast je sve vidljiviji i u Europi, gdje je vrijednost crowdfundinga prošle godine bila oko 5,4 milijardi eura ili za oko dvije milijarde eura više nego se očekivalo, a najveći dio toga ostvaruje se u Ujedinjenom Kraljevstvu, koje slijede Nizozemska, Njemačka, Francuska, skandinavske zemlje i druge, rekao je predsjednik Uprave istraživačkog instituta CrowdfundingHub iz Amsterdama Ronald Kleverlaan.
U razgovoru s Mihovilom Barančićem, jednim od osnivača Zagrebačkog inkubatora poduzetništva doznali smo kako izgleda hrvatska crowdfunding scena.
- Crowdfunding polako postaje mainstream, ljudi lagano počinju shvaćati postojanje crowdfundinga. Meni je kao ideja crowdfunding nešto savršeno, velika grupa ljudi daje male iznose kako bi se projekt uspio pokrenuti i ima jako dobru budućnost, rekao je Barančić.
Ipak, naglašava da bi koraci trebali biti brži, a ubrzati se mogu razvojem lokalnih platformi paralelno s financiranjem na međunarodnim platformama a kroz par godina će se vidjeti rezultati. Vrijeme će pokazati je li domaćim ljudima lakše investirati u domaću platformu ili u etablirane internacionalne platforme.
- Vlast je trenutno neutralna, vodili smo neke razgovore ali komplicirano je osmisliti neki zakon koji bi definirao crowdfunding, pitanje je uopće u čijoj je taj zakon domeni i što bi on sve definirao. Ono što nas tu muči je regulativa, recimo ako radite Crowdinvesting smijete li raditi svoju emisiju dionica, znači pozivati investitore da investiraju, to je pitanje prema Zakonu o tržištu kapitala i drugim zakonima koji to definiraju.
Objasnio je i da bi se trebali ugledati na slovensku scenu jer je jako bliska našoj i brzo se razvija. Najveći naglasak je na edukaciji, da što više ljudi sazna za taj način investiranja te ga isproba, bez obzira na iznos koji će investirati.
- U odnosu na države Istočne Europe itekako smo bolji, no u odnosu na Sloveniju dosta zaostajemo, oni imaju jaku mrežu od nekoliko tisuća ljudi koji ulažu u većinu kampanja koje se naprave, što poziva investitore iz drugih država da se priključe platformi, čime se dobiva veći efekt, zaključio je Barančić.
No, povećano alternativno financiranje teško će se odraziti na porast BDP-a, osim ako poraste za tisuću posto, rekao nam je Mario Antonić iz Ministarstva poduzetništva i obrta.
- Siguran sam da nova porezna reforma koja će nastupiti sigurno uzeti u obzir i ovo pitanje. Sa strane ministarstva bitne su inicijative koje omogućuju pristup sredstvima, ne samo crowdfundinga nego i ostalim alternativnim izvorima financiranja, Antonić.
Crowdfunding je izvrstan način financiranja projekata s obzirom da je veliki problem pokretačima startupa doći do bankovnog zajma, jer banke u Hrvatskoj su dosta konzervativne oko pitanja te vrste zajmova, rekao je Antonić na okruglom stolu pod nazivom "Access to alternative finance for SME‘s in SE Europe".
Organizator konvencije Marko Gregović iz Brodota kazao je da se na crowdfunding kampanje, kojima se za projekte traži novac od različitih zainteresiranih privatnih i pravnih osoba putem internetskih platformi u stilu "koliko tko može dati", najčešće odlučuju mladi poduzetnici, startupovi i neprofitne udruge te je i cilj konvencije spajati ljude i promovirati njihove ideje.
- Konvencija je izrasla iz Crowdfunding Academy, koju smo u suradnji s UNDP-om pokrenuli prošle godine u Zagrebu, okupivši više od 100 zanimljivih projekata, no u Hrvatskoj je aktivno tek nekoliko crowdfunding platformi, od kojih najviše Vipnetova "Čini pravu stvar", dok ih je u regiji ukupno šest", dodao je Gregović.
Iznio je podatke da je u Hrvatskoj prošle godine bilo najviše tih kampanja u regiji, oko 200, ali već ove godine moglo bi ih biti oko 400.