Kockali smo se i dobro je ispalo. Unatoč činjenici da je Hrvatska od početka pandemije koronanavirusom svrstana među najsigurnije zemlje na Mediteranu, nitko nije očekivao da će u posljednja tri tjedna turizam na obali eksplodirati. Ako izuzmemo južnu Dalmaciju koja ispašta radi nedostatka avio gostiju, turizam u drugim dijelovima Jadrana kao da se nikada nije susreo s koronom. U svibnju su službene procjene bile da ćemo biti sretni ako ostvarimo 30 posto prošlogodišnjeg rezultata, a trenutno smo na 70-tak posto.
Prije dva i pol mjeseca hotelijeri su sramežljivo otvarali jedan po jedan objekt, a HoReCa kanal koji opskrbljuje hotele, restorane i kafiće, bio je na koljenima. U srpnju su se stvari promijenile preko noći, a hotelijeri i dobavljači ostali su zatečeni, tako da je u opskrbnom lancu polovicom srpnja zavladao kaos. Tek sada se HoReCa vratila na 'staro normalno'. Prema riječima hotelijera, osjetila se nepripremljenost trgovaca. Nisu imali dovoljno robe, dovoljan broj ljudi i vozila, tako da su u srpnju standardi dostave bili na nižoj razini nego inače.
- Sve se dogodilo u zadnji tren, nitko nije mogao očekivati takav nagli rast i trebalo je preko noći mobilizirati ljude i vozila. Doslovno smo plakali jer nismo mogli doći do svježeg voća i povrća, a ostali smo i bez pića – priča Goran Fabris, predsjednik Uprave Jadran Crikvenice.
S obzirom na sve neizvjesnosti koje su okarakterizirale ovu godinu, dobavljači nisu željeli držati robu na zalihama, što turistički sektor realno nije mogao niti očekivati. Svi su bili usmjereni na dnevne potrebe i planiranja. S druge strane, hotelijeri dobavljačima nisu mogli dati detaljne planove jer ih i sami nisu znali, predviđanja prometa gostiju radila su se na maksimalno dva tjedna unaprijed. Kad je potražnja nadvladala ponudu, određeni dobavljači su to iskoristili pa podigli cijene. Neki to nisu napravili, ali u svakom slučaju nitko ih nije spuštao. Za cijenu trenutno nitko ne pita jer vlada pravilo 'samo daj', svima sve treba.
Klasičnih (nehotelskih) restorana je u svibnju na nivou države bilo otvoreno 50 posto, a sada ih svega 10-tak posto ne radi. Iz tjedna u tjedan situacija je u restoranima sve bolja.
- Od početka srpnja rast prometa u restoranima na tjednoj bazi iznosi između 20 i 25 posto, a najbolje promete, na razini lanjskih, ostvaruju Istra i Kvarner. Najlošije ide Dubrovniku koji je i dalje na svega 25 posto lanjskog prometa, a nakon toga Splitu – kaže Marin Medak, predsjednik Nacionalne udruge ugostitelja. Opskrba restorana u Hrvatskoj nije u srpnju bila problematična jer, kako kaže Medak, većinu proizvoda u restoranima ionako uvozimo.
Točnih podataka o tome koliko domaće proizvodnje završava u HoReCa kanalu nema. Isto tako nema niti točnih podataka o udjelu domaće hrane u turizmu, no prema nekim procjenama, oko 15 posto domaćih poljoprivrednih proizvoda troši se u turizmu, dok ostalo otpada na domaću potrošnju i izvoz. Prema nekim procjenama, udjel uvoza u turističkoj potrošnji iznosi preko 50 posto, pri čemu se kod nekih vrsta proizvoda kreće i do 80 posto.
Domaći proizvođači kojima HoReCa čini značajan udio u prometu, ostvaruju nešto bolji rezultat trenutno, međutim, ove godine neće ih toliko spasiti turizam, koliko klasična maloprodaja koja je također nadmašila sva očekivanja.
Svi se zapravo pitaju koji su to razlozi da Hrvatska na Mediteranu trenutno ostvaruje najbolji turistički rezultat, osim činjenice da jedina ima turizam i da prihvaća turiste s tržišta koje (poput Amerikanaca), nitko drugi neće. Ako pitate turističke djelatnike, Vladine mjere su zapravo spasile sezonu. U prvom valu bile su odlično pogođene, sektor je dobio sredstva za održavanje hladnog pogona pa se hotelijeri nisu morali toliko bojati popunjenosti. Poduzetnici u turizmu bili su spremni i 'napeti k'o puške', mogli su zadržati radnike i biti spremi na otvaranje.
Svi u turizmu i djelatnostima koje ga opskrbljuju napeto čekaju kada će i kako završiti ova luda godina i kako će situacija izgledati kad se podvuče crta. Kao i hrvatska Vlada koja će zbog toga što turizmu ide tako dobro, najvjerojatnije morati revidirati neke brojke, možda raditi rebalans proračuna i nove procjene kretanja BDP-a.
Cijelu analizu o trenutnoj situaciji u HoReCa kanalu možete pročitati u novom izdanju tiskanog ili digitalnog Lidera.