Vlasnika privatnog smještaja uglavnom se promatra kroz prizmu brze i lake zarade, niskog paušalnog poreza i tretira ga se kao uzročnika prenapučenosti obale. Međutim, on je ujedno i mali investitor (barem u većini slučajeva), koji drugu godinu za redom zbog korone ne ostvaruje očekivani prihod. Najvjerojatnije je kreditno zadužen i iza sebe nema veliki sustav koji bi mu pokrio gubitke niti dobar rejting u bankama koje mu se, štoviše, spremaju ukinuti moratorij na kredit.
Upravo u ovom trenutku na tržištu turizma i nekretnina svjedočimo trendu prenamjene turističkih apartmana iz kratkoročnog u dugoročni najam i početku prodaje nekretnina koje više same sebe ne mogu isplaćivati. Još nisu vidljive značajnije promijene u ponudi i potražnji među turističkim nekretninama, ali da tržište se upravo u ovom trenutku 'lomi'. Broj otkazivanja rješenja o kategorizaciji privatnog smještaja kreće se od šest do čak 15 posto, a najgora je situacija na južnom Jadranu. Uz to, slabiji turistički promet na obali direktno se odražava i na tržište nekretnina u Zagrebu, s obzirom na to da su još uvijek su glavni kupci stanova u metropoli vlasnici apartmana na moru. Nekretnine su u vrijeme korone poželjne investicije i uvijek na tržištu postoji dovoljan broj kupaca koji si mogu priuštiti i one skuplje. Izgleda da je tržište zimer freia, umjesto goste, počelo tražiti svoje kupce, čime se poduzetnicima i ostalima s nešto više kapitala otvara jedan lijepi bazen propalog privatnog smještaja na atraktivnim lokacijama.
Što o ovoj aktualnoj temi kažu stručnjaci za nekretnine, pročitajte u novom tiskanom i digitalnom izdanju Lidera.