Hrvatski fakulteti i znanstvene institucije jedva čekaju natječaje za prijavu projekata financiranih sredstvima iz regionalnog fonda za poticanje znanosti Central East European Technology Transfer (CEETT) vrijednoga 40 milijuna eura. Pokrenuli su ga Hrvatska banka za obnovu i razvitak (HBOR), Europski investicijski fond (EIF) i SID, slovenska izvozna i razvojna banka, a financirat će komercijalizaciju inovativnih tehnoloških i znanstvenih rješenja hrvatskih i slovenskih sveučilišta, istraživačkih instituta i centara.
HBOR će uložiti 10 milijuna eura, SID isto toliko, a EIF 20 milijuna eura. EIF je procijenio kako će sveučilišta i istraživački instituti u Hrvatskoj i Sloveniji u idućih pet godina prijaviti više od 350 patenata i 100 spin-off tvrtki zanimljivih za financiranje. Hrvatski istraživači bi iz tog fonda za svoje projekte trebali dobiti najmanje 15 milijuna eura.
Primjerice, na Fakultetu elektrotehnike i računarstava Sveučilišta u Zagrebu (FER) trenutačno se provodi oko 250 znanstvenoistraživačkih projekata financiranih iz različitih domaćih i inozemnih izvora. No prema riječima voditelja Centra karijera FER-a i osnivača FER-ovog startup inkubatora SPOCK, izv. prof. dr. sc. Hrvoja Džape, jedna od ključnih prepreka koja je dosad hrvatskoj istraživačkoj zajednici otežavala komercijalizaciju rezultata istraživanja bila je slaba dostupnost izvora financiranja specifično usmjerenih na faze komercijalizacije: patentiranje, licenciranje, pokretanje i razvoj poslovanja spin-off kompanija i slično.
- Postojeći projektni izvori financiranja takve aktivnosti uglavnom podupiru djelomično i zbog raznih administrativnih ograničenja nisu dovoljno agilni u praćenju potreba istraživača da bi im na optimalan način pomogli u komercijalizaciji na globalnom tržištu - kaže Džapo. Ističe da je FER dosad svojim istraživačima izlazio u susret kroz program vlastitog sufinanciranja patentnih prijava i troškova održavanja patenata kako bi se pružila adekvatna zaštita intelektualnog vlasništva. No zbog manjka takve vrste financiranja i poslovnog znanja, mnogi vrijedni rezultati istraživanja nisu nikad pretvoreni u nove proizvode, usluge i poduzeća utemeljena na znanju, a osnivanje ovog fonda moglo bi to iz temelja promijeniti.
- Da u istraživačkoj zajednici već postoji veliki interes za to pokazalo je iskustvo FER-ovog poduzetničkog inkubatora SPOCK u čije su se djelovanje počeli sve više uključivati uspješni istraživački timovi ne samo s FER-a, već i s drugih sastavnica Sveučilišta u Zagrebu.
Uzimajući u obzir količinu projekata i ekspertizu stručnjaka i timova na FER-u, može se zaključiti da FER ima kapacitet pokretanja i do nekoliko kvalitetnih visokotehnoloških startupova godišnje, pri čemu će uz lakšu dostupnost izvora rizičnog kapitala istraživačkoj zajednici veliku ulogu imati i startup edukacija istraživača, koja se već uspješno provodi na FER-u zadnjih godina kroz aktivnosti ERASMUS projekta Crossing the Gap: Startup education and support for PhD students, researchers and scientists (COGSTEPS), te druge aktivnosti u pripremi, poput uspostave infrastrukture FER Venture Buildera – kaže Džapo.
U više projekata transfera tehnologije inovativnog koncepta sudjelovao je i Fakultet elektrotehnike, strojarstva i brodogradnje Sveučilišta u Splitu (FESB). Uspješno su završeni projekti: Alarm asmatičnog napada koji je vodila prof. dr. sc. Mirjana Bonković, Modularni integralni koncept aluminijske konstrukcije hibridnog fotonaponskog i termo panela za ventilirane fasade koji je vodio doc. dr. sc. Miro Bugarin, i H-Beacon: Soil Humidity Prediction; the Beacon Approach koji je vodio izv. prof. dr. sc. Petar Šolić. Na FESB-e su odrađeni i brojni drugi projekti primjene inovativnih metoda u suradnji s gospodarstvom u kojima postoje komponente transfera tehnologije.
Financijski poticaji trebali bi snažno utjecati na mogućnosti patentiranja i pozicioniranja fakulteta kao izvora mogućnosti transfera tehnologija, te poticanja kulture da fakultet bude suštinski inovator za uvođenje novih tehnologija koje prodiru na tržište. Uz navedena sredstva inovacijski potencijali fakulteta doći će do izražaja, čime se potiče poduzetništvo, a studenti bi se već u ranim fazama studiranja mogli uključiti u projekte i razvijati se u profesionalnom smjeru radeći na projektima primjenjujući fundamentalna znanja počevši od ideje pa do realizacije inovativnog proizvoda – kaže izv. prof. dr. sc. Petar Šolić, prodekan za poslovanje Sveučilišta u Splitu, voditelj IoT laboratorija FESB-a.
S Instituta Ruđer Bošković poručuju da ne mogu biti sigurni kako će svi njihovi projekti za koje smatraju da su u POC (Proof of Concept) fazi udovoljiti predispozicijama natječaja. Međutim, s obzirom na dosadašnje iskustvo, veličinu IRB-a te multidisciplinarnost istraživanja sigurno će se tu naći projekti iz područja virologije, biomedicine, biotehnologije, zelene kemije, okoliša, novih materijala, senzora i detektora, kvante komunikacije, umjetne inteligencije (AI)...
U IRB ističu da prva stepenica na kojoj većina hrvatskih priča s inovacijama zapne je proces kad je inovaciju potrebno dovesti do prototipa interesantnog tržištu, što uglavnom zahtijeva dosta dodatnog vremena i novaca. Čak i kad bi neka tvrtka preuzela inovaciju i finalizirala je za tržište, i ona očekuje da je inovacija dovedena do jednog značajnog stupnja spremnosti (tzv. TRL – Technology readiness level). Taj proces često podrazumijeva različite dodatne provjere, razvijanje novih poboljšanih prototipova, dodatna testiranja, i dodatne prilagodbe.
Stoga je pronaći izvor za financiranje takvih aktivnosti veliki izazov. Upravo zato su svi programi kojima bi se osigurao predkomercijalni kapital za tehničku i komercijalnu provjeru inovativnog koncepta od golemog značaja za uspješnu provedbu komercijalizacije i tu bi regionalni fond za spajanje znanosti i biznisa (Central East European Technology Transfer - CEETT) mogao odigrati značajnu ulogu.
Kao što je najavljeno, EIF će provesti natječaj za odabir društva za upravljanje fondom za transfer tehnologija koji će biti otvoren do listopada ove godine, a odabir će se dovršiti u prvoj polovici 2022. nakon čega će fond započeti s radom i prvim ulaganjima.