Poslovna letargija tijekom ljetnog razdoblja nestala je u trenu. Samo dva dana bila su dovoljna anonimnom srpskom biznismenu da na Zagrebačkoj burzi efektno prekine ljetni drijemež. Bio je to povod da beogradski tabloidi podivljaju: ‘Srpski kralj u pohodu na Kraš’, ‘Cijela Hrvatska u panici’, ‘Istina je, Kraš postaje srpska firma’... samo su neki od vrištećih naslova u srbijanskom tisku.
Licitiranje tko je anonimni kupac Kraševih dionica, skriven iza skrbničkog računa RBA, trajalo je vrlo kratko. Burza je ubrzo objavila njegovo ime, pa se saznalo da je kupac srbijanski biznismen Nebojša Šaranović, vlasnik ciparske kompanije Kappa Star. Potom se licitiranje nastavilo, ali je tema promijenjena – razmatrao se njegov motiv da kupuje dionice te ugledne i uspješne hrvatske kompanije.
Lani inkasirao 133 milijuna eura
Unutar srbijanske poslovne zajednice Nebojša Šaranović važi za jednog od najuspješnijih i najcjenjenijih biznismena koji domaćinski vodi svoj biznis i kontinuirano stvara novu vrijednost.
U sklopu Šaranovićeve kompanije Kappa Star, osnovane 2000. godine, posluje i grupacija konditora, u kojoj su tvornica biskvita Jaffa iz Crvenke (kupio 2002. godine) i Banini iz Kikinde (kupio 2017.). Osim konditora, Šaranović je vlasnik i ‘papirne’ divizije, u kojoj su kompanije Fabrika hartije Beograd, Papir servis FHB, Fabrika kartona Umka i Avala Ada. Uz taj dio njegova biznisa vežu se i Šaranovićeva prva iskustva s hrvatskim tvrtkama, ali na tlu Srbije. Naime, kompanija Pan papirna industrija, hrvatskog biznismena Marinka Mikulića, kupila je u studenome 2005. godine za nešto manje od dva milijuna eura 70 posto beogradske tvrtke Fabrika hartije, koja je smještena tik uza Šaranovićevu tvornicu Avala Ada. Srpska agencija za privatizaciju optužila je Mikulića da nije ulagao u proizvodnju i opremu tvornice te je potkraj 2007. s njim raskinula ugovor o privatizaciji. Sredinom 2008. godine raspisan je novi natječaj za prodaju Fabrike hartije Beograd, koju je za 1,75 milijuna eura kupio Šaranović. Deset godina kasnije Šaranović je prodao 75 posto udjela u Fabrici hartije Beograd i Avala Adi irskoj kompaniji Smurfit Kappa Group za 133 milijuna eura!
Zvijezda Deltina ruskog biznisa
Poznato je da je Šaranović karijeru počeo na proljeće 1991. godine kao jedan od četvero pripravnika u tvrtki Delta, čiji je osnivač bio Miroslav Mišković. Spretnost i vještine koje je pokazao kao pripravnik bile su preporuka da ga Mišković vrlo brzo postavi za komercijalnog direktora. Kao anegdota prepričava se njegova prodaja kineskih dječjih igrača, koju je kupcima demonstrirao u kupaonici beogradskog hotela Slavija, u kojem je bilo sjedište kompanije, a zatim i u limenom koritu ispred hotela.
Šaranovićev poslovni talent eksplodirao je 90-ih godina prošlog stoljeća u Rusiji, kamo je Mišković premjestio dio svog poslovanja zbog sankcija koje je međunarodna zajednica uvela Slobodanu Miloševiću i SR Jugoslaviji. Mnogi svjedoci potvrđuju da je u tranzicijskoj Rusiji Šaranović ‘plivao kao riba u vodi’. Kolege iz Delte, ali i drugi poslovni ljudi koji su u to vrijeme radili u Rusiji, opisuju Šaranovića kao zvijezdu Deltina ruskog biznisa i ključnog operativca zaduženog za širenje biznisa koji je krstario Rusijom i radio nevjerojatne poslovne kombinacije.
Najveći njegov doprinos prvom velikom poslu Delte u Rusiji bio je operativni posao u vezi s kupnjom Bajkalskoga celuloznoga kombinata 1994. godine. Prodavalo se 51 posto udjela malih dioničara (država je imala 49 posto vlasništva). Šaranović je, a ponekad mu se pridruživao i Miroslav Mišković, obilazio od vrata do vrata kuće u naseljima po bespućima i zabitima Sibira i tragao za tisućama malih dioničara Bajkalskoga kombinata. Na kraju je uspio nemoguće – skupio je 50,2 posto.
– To nikad nikome u Rusiji nije uspjelo – izjavio je jednom Mišković.
Potkraj prošlog stoljeća Šaranović se odlučio za samostalan poslovni život, napustio je Delta Holding i s pristojnom otpremninom i uz naklonost Miškovića pokrenuo vlastiti biznis sa svojom kompanijom Kappa Star. Poslovna avantura iz Rusije s celulozom (papirom) djelomično je odredila i njegov biznis u Srbiji, gdje se upustio u posao s ambalažnim papirom, pa je stekao nadimak ‘kralj papira’.
U javnosti se spekuliralo da mu je Mišković pomogao ući u drugi biznis – konditorsku industriju – kupnjom tvornice biskvita Jaffa. S investiranjem 133 milijuna eura zarađenih na prodaji većinskog udjela Fabrike hartije i Avale Ade Šaranović nije žurio i čekao je pravu priliku. Odluka da investira u jednog od regionalnih lidera – Kraš, pokazuje njegovu namjeru da poslije odluke o smanjivanju udjela u papirnom biznisu ojača portfelj svoga ‘slatkog’ biznisa (konditorska industrija). Pritom je demonstrirao poslovnu filozofiju da ma koliko ima dionica, dobro je biti suvlasnik (pa makar i manjinski) tako uspješne kompanije.
Šaranović nije usamljen slučaj čije su investicijske namjere okrenute prema Hrvatskoj. Koja sedmorka srbijanskih biznismena sprema akvizicije u Hrvatskoj pročitajte u novom broju digitalnog i tiskanog Lidera.