Ukrali ste mi snove i djetinjstvo s vašim praznim riječima rekla je danas svima poznata Greta Thunberg te 2019. godine na klimatskom samitu UN-a u New Yorku i ušla u modernu povijest. Tim nadobudnim govorom Greta se prometnula u glavnu klimatsku aktivisticu koja se već nekoliko godina zalaže za promjene, zeleniji svijet i drži prodike svim zemljama i njihovim vođama, osim naravno Kini, jer tamo ne smije. No, vratimo se na početak priče o mladoj aktivistici Greti.
Moć Aspergera
Greta je u svega nekoliko mjeseci prije par godina od usamljene djevojke koja je prosvjedovala ispred svoje škole pa švedskog parlamenta postala međunarodni fenomen. Kako ide taj lijepi medijski narativ, malu jadnu Gretu su klimatske promjene počele brinuti kada je imala svega osam godina. S osam godina, Gretu ništa nije tako mučilo kao sudbina planeta koji stenje pod naletom klimatskih promjena. Kako je, kako su pisali mediji, odrasli nisu previše doživljavali, pala je duboku depresiju. S osam godina depresija zbog klime zaista je dobra medijska priča o početku aktivizma Grete. A tu je i Aspergerov sindrom, poremećaj iz spektra autizma koji često karakteriziraju društvena nespretnost, poteškoće u tumačenju društvenih znakova i opsesivna zaokupljenost posebnim interesom. A čini se da je sindrom isto zaslužan za Gretin aktivizam. Naime, kako je jednom prilikom rekla, ‘previše razmišljam, neki ljudi mogu pustiti stvari ali ja ne mogu. Također, tada je dodala da su jednom prilikom u školi gledali video o izgladnjelim medvjedima i zagađenjima, što je dovelo do toga da je mala Greta prestala ići u školu od tih velikih šokova je čak jedno vrijeme prestala i jesti. ‘Skoro sam umrla od gladi‘ rekla je u jednom intervjuu.
Sve to navelo ju je na zaključak da je najbolji lijek protiv tih briga i tuge pokušaj da se nešto promjeni, pa je tako počela uvjeravati svoje roditelje da postanu svjesniji klime. Bombardirala ih je grafikonima i natjerala da čitaju knjige i gledaju dokumentarce o klimi. Htjela je učiniti da se osjećaju krivima, rekla je jednom prilikom. To joj je i uspjelo, pa priča kaže kako je Thunbergova majka, popularna operna pjevačica, na kraju je prestala putovati avionom, a otac joj je postao vegetarijanac. Tako ide početak priče iz usta PR-ovaca koji stoje iza Grete i njene svite, no priča je ipak malo drugačija. Greta nije jadna mala aktivistica, iza nje stoji cijeli PR stroj koji joj je omogućio da osvane na brojnim naslovnicama časopisa i da postane predmetom tisuća novinskih članaka dok se fotografira sa svjetskim liderima i drži govore u elitnim organizacijama poput Ujedinjenih naroda. Ukratko, Greta je lice velike marketinške sheme - usko koordiniranih međunarodnih napora da se globalno zagrijavanje proda kroz specifičan pogled: strah, panika i hitnost.
Obitelj Thunberg
Gretin otac je poznati švedski glumac Svante Thunberg, dok joj je majka Malena Ernman operna pjevačica koja se može pohvaliti nastupom na Eurosongu 2009.godine kao i nagradom ‘Heroj okoliša‘ koju je osvojila 2017. godine zbog svog zalaganja i sudjelovanja u pitanjima o klimatskim promjenama. Samo godinu dana nakon što joj je majka dobila nagradu za aktivisticu godine, Greta pada u depru zbog klime i počinje prosvjedovati ispred švedskog parlamenta. Slučajnost?
Prvi prosvjed se dogodio 20. kolovoza 2018. godine i slika Grete kako sjedi ispred zgrade parlamenta s natpisom ‘Školski štrajk za klimu‘ obišla je svijet a četiri dana kasnije njena majka objavljuje knjigu naziva ‘ Scenes From the Heart‘ koja je napisana kao obiteljska autobiografija u kojoj se raspravlja o raznim pitanjima, poput Gretinog Aspergerovog sindroma, koji Ernman opisuje kao "supermoć" i ide toliko daleko da u jednom bizarnom odlomku majka tvrdi kako Greta zapravo može i vidjeti ugljični dioksid koji izvire iz vozila ili zgrada. Savršeno vrijeme između Gretinog štrajka i izlaska knjige nije bila slučajnost a Gretin štrajk zasigurno nije prošao nezapaženo. Istog dana, tj. prvog dana štrajka, slika Grete objavljena je na Facebook stranici We Don‘t Have Time,kojom navodno upravlja Ingmar Rentzhog - stručnjak za financijski marketing a za kojega se priča da je glavni pokretač ove priče.
Rentzhog je također predsjednik Global Utmaning Board -a, think tanka koji ‘promiče održivi razvoj u društvenim, ekonomskim i ekološkim dimenzijama‘. Global Utmaning Board osnovala je švedska političarka i ekonomistica Kristina Persson, kći milijardera političara i poduzetnika Svena O. Perssona.
Podržana ovim strojem, Gretina priča privukla je intenzivnu i neposrednu medijsku pozornost u Švedskoj, a ubrzo i u cijelom svijetu. Nakon nekoliko mjeseci tjednih štrajkova, Greta je uzela godinu dana pauze od škole kako bi se usredotočila isključivo na klimatske promjene i započela turneju po europskim gradovima. Sve u svemu, zahvaljujući moćnim vezama Greta je ubrzano rasla na svjetskoj sceni. Držala je govore na konferenciji Ted X, u Europskom parlamentu, UN a čak je bila nominirana i za Nobelovu nagradu. Također, upoznala je mnoge svjetske čelnike pa i samog Papu, ali Xija iz Kine još nije vidjela, pitamo se zašto.
U vrlo kratkom roku, Greta se od usamljene djevojčice koja sjedi pred švedskim parlamentom pretvorila u heroinu i mučenicu koja jedina brine o sudbini svijeta, a nakon što je obišla Europu ukrcala se na brod i otplovila u Ameriku gdje je izazivala masovne školske štrajkove gdje god se pojavila. U to vrijeme, Greta je putem masovnih medija postala važan čimbenik u lokalnoj i međunarodnoj politici te je globalno zagrijavanje učinila glavnim prioritetom u zapadnom svijetu, što je trajalo gotovo do pojave korone koja je preuzela primat klimatskim promjenama.
Panika i strah
No, koja je točno uloga Grete u velikoj shemi?
Iako su mnogi spremni negirati ovu činjenicu velikom žestinom, Greta je samo pijun. Kontroliraju je moćni ljudi i veliki novac za promicanje određene agende jer bez svega toga nikako ne bi uspjela ‘iskakati iz paštete‘ po cijelom svijetu i svim mogućim medijima.
Na dnevnom redu nisu samo klimatske promjene - radi se o klimatskim promjenama pod vrlo specifičnim kutom. Njenu ulogu savršeno je definirala sama Greta tijekom govora na Svjetskom ekonomskom forumu:
- Odrasli stalno govore kako to dugujemo mladim ljudima kako bismo im dali nadu. Ali ne želim tvoju nadu. Ne želim da se nadaš. Želim da se uspaničite. Želim da osjećaš strah koji osjećam svaki dan – rekla je tada Greta.
Panika i strah: Dvije riječi koje vode do ishitrenih i iracionalnih odgovora na temelju negativnih emocija. Taj strah i panika temeljito su ugrađeni u mlade, stvarajući generaciju koja je uvjerena da svijet gori iako to naravno nije istina. Greta je postala lice masovnog pritiska kako bi se djeca uvjerila da im je "kuća u plamenu". Budući da djeca upijaju informacije koje im se daju bez ikakvog preispitivanja, ovaj poticaj stvorio je novi zabrinjavajući fenomen: eko-anksioznost. Umjesto da uživaju u djetinjstvu, djeca odrastaju s osjećajem straha i nadolazeće propasti. Istraživači već povezuju brigu o okolišu sa slučajevima anksioznosti, depresije, pa čak i samoubojstva. Greta je sama prenijela taj osjećaj tijekom svog govora u UN -u.
- Kako se usuđuješ. Ukrao si mi snove i djetinjstvo svojim praznim riječima.
Svaka osoba koja se usudi kritički pogledati fenomen Grete odmah se suočava s istom reakcijom: "Kako se usuđujete maltretirati autističnu djevojku?" i "Vi ste poricatelj klimatskih promjena i slično".
Ovaj članak nije o "poricanju" klimatskih promjena ili bilo kakvih drugih ekoloških pitanja. Radi se o tome kako se ovo pitanje "prodaje" kroz određeni objektiv, zasnovan na strahu i panici. Kao i svako drugo važno pitanje, problemi oko klime se mora rješavati racionalno, počevši od osnovnih izvora problema. A činjenica je da su velike korporacije glavni zagađivači svijeta danas iako se oni kunu u dop, vode brigu o okolišu i slično. Oni emitiraju tone po toni ugljičnog dioksida u zraku, a izbacuju tone tona toksičnog otpada u vodene tokove. Umjesto da se izravno pozabave ovim industrijama i korporacijama svijet paradira oko autistične djevojke koja je bila i ostala pijun velike pr mašine.