Pet ključnih elemenata – smanjenje, popravak, preprodaja, obnova i recikliranje proizvoda – omogućuju proizvođačima da produže životni ciklus proizvoda, smanje otpad i optimiziraju potrošnju vode
Količina elektroničkog otpada porasla je za 21 posto u posljednjih pet godina, dok su pakiranja krivac za čak 30 posto emisija od e-trgovanja. S druge strane, kada bi se prekomjerna proizvodnja odjeće prepolovila, otpad bi se smanjio za gotovo 100 milijuna tona, a da sve zemlje postignu svoje najviše ciljeve recikliranja, skupile bi dodatnih 75 milijuna tona materijala za recikliranje. Upravo je zato prihvaćanje kružnog gospodarstva ključno da bi globalna proizvodnja i potrošnja bile u skladu s ciljevima održivosti.
Lanac postaje petlja
Pet ključnih elemenata – smanjenje proizvodnje, popravak, preprodaja, obnova i recikliranje proizvoda – omogućuju proizvođačima da produže životni ciklus proizvoda, smanje otpad i optimiziraju potrošnju vode, dok istovremeno optimiziraju opskrbne lance. Rješenja su to predstavljena u novom istraživanju DHL-a pod nazivom ‘Delivering on Circularity’ koje nalaže da promjene u proizvodnji i logistici mogu doprinijeti rješavanju klimatske krize i ekoloških izazova.
Govoreći o utjecaju modne industrije i industrije potrošačke elektronike na okoliš, viši potpredsjednik u DHL-u za korisnička rješenja i inovacije Carsten Lützenkirchen te glavna komercijalna direktorica DHL-a i voditeljica DHL-ovog odjela za korisnička rješenja i inovacije Katja Busch iznijeli su prijedloge transformacije tradicionalnih poslovnih modela u tim industrijama. Uz to, naveli su i na načine na koji i potrošači mogu imati aktivnu ulogu u kružnom gospodarstvu.
Razvoj inovativnih materijala i dizajna, proizvodnja na zahtjev, izbjegavanje plastike u pakiranju, odgovarajuća veličina pakiranja i mogućnost recikliranja, višekratna upotreba te čak i iznajmljivanje luksuzne odjeće i elektronike samo su dio rješenja za koje iz DHL-a smatraju da bi mogla promijeniti budućnost opskrbnih lanaca, koji time postaju opskrbne petlje.
Budući da se 80 posto emisija industrije mode i potrošačke elektronike stvara prilikom proizvodnje, ali i da ponovno prerađivanje proizvoda (tzv. second-life proizvodi) stvara 60 do 75 posto manje emisija od proizvodnje novih predmeta, produljenje životnog vijeka proizvoda u središtu je DHL-ovog istraživanja jer može imati izrazito pozitivan utjecaj na okoliš.
Zajednički napor
No, prije svega, mora se potaknuti i odgovorno ponašanje potrošača. Busch smatra da, budući da potrošač ima proizvod u svojim rukama, što lakšim učinite njegovo rukovanje ili korištenje, to će potrošači lakše usvojiti ideju koja stoji iza tog proizvoda, a to posebno odnosi na uvjete recikliranja i/ili ponovnog korištenja tog proizvoda. Na primjer, potrošačima treba minimizirati troškove odlaganja proizvoda, omogućiti im lak i jeftin popravak proizvoda, ali i zajamčiti sigurnost njihovih podataka prilikom vraćanja elektroničkih uređaja poput pametnih telefona.
Busch i Lützenkirchen zaključuju da, dok brendovi i proizvođači imaju središnju ulogu u određivanju razine cirkularnosti koja se može postići, potreban je zajednički napor i brendova i proizvođača, ali i regulatora, potrošača te logističara.