Piše: Danica Gršković
Mnogi su QR kodove smatrali zastarjelima, no tijekom pandemije se dokazalo da to baš nije tako. Primjerice, u restoranima su se ljudi zbog pandemije bojali doticati jelovnike, i tada su brojni ugostitelji odlučili uvesti jelovnike koji se skeniraju putem QR kodova. Uz to su i ekološki povoljni jer za razliku od običnih jelovnika ne zahtijevaju plastične omote.
Olakšavaju život
QR kodovi su sve više u upotrebi, pa je tako prema anketi Mobilelrona čak 83 posto ispitanika skeniralo QR kod barem jednom, a 72 posto ljudi je skeniralo kod u posljednjih mjesec dana. Oko 50 posto ispitanih uočilo je povećanu uporabu QR kodova, a dvije trećine se slažu da QR kodovi olakšavaju život. QR kodovi su se počeli upotrebljavati još 2010. godine, međutim, ne toliko koliko danas jer je mali broj ljudi tada imao pametne telefone te je to bila glavna prepreka u upotrebi.
QR kodove prvi je put izumio Masahiro Hara u Japanu 1994. godine. Hara je trebao rješenje koje bi moglo prenijeti više informacija od crtičnog koda. Međutim, nakon mnogo istraživanja, shvatio je da bi umjesto korištenja jednodimenzionalnog bar koda mogao stvoriti drugu vrstu koda koja je dvodimenzionalna.
Umjesto da pohrani 20 znakova poput normalnog crtičnog koda, odjednom bi mogao pohraniti preko 7000 znakova. QR kod je tijekom vremena postao sjajan mehanizam za vrlo lagan prijenos informacija iz tiskanih medija na pametne telefone. Potrebno je samo prisloniti kameru mobilnog telefona u QR kod i u trenu bi se trebali pojaviti podaci koje on sadržava.
Masovnija upotreba QR kodova dovela je i do standardizacije, a glavna je prednost toga što se time omogućilo da QR kod nosi specifične tipove informacija, odnosno identifikatore za podatke kao što su SMS poruke, brojevi telefona, URL-ovi, vCard podaci i drugo. Prednost je i to što je QR kod jasno definiran i standardiziran i nije ograničen licencnim pravima pa ga se može slobodno rabiti. Za očitavanje podataka koje QR kod sadrži potrebno je imati odgovarajući uređaj (najčešće pametni telefon) opremljen softverom koji može dekodirati sadržane informacije.
Plaćanje i povezivanje
QR kodovi su posljednjih godina iznimno popularni kako bi se izvršila plaćanja, dobilo informacije, potvrdila autentičnost ili iskoristili različiti popusti. No, posebno su se pokazali korisnima dolaskom pandemije kada su se sve češće počeli koristiti i za različita plaćanja, budući da prilikom njihova korištenja ne postoji fizički kontakt.
Jedna od poznatijih tvrtki koja koristi QR kodove je Amazon Go u kojoj potrošači skeniraju QR kod pri ulasku u trgovinu, a zatim se svi artikli s kojima napuštaju trgovinu automatski naplaćuju na Amazon računu prilikom čega nije potrebno odjavljivanje. Osim u tehnološkim tvrtkama, društveni mediji također utječu na korištenje QR kodova.
Primjerice, Snapchat koristi QR kodove za povezivanje potrošača. U siječnju 2017. lansirali su 'Snapcodes', što je korisnicima omogućilo stvaranje prilagođenih QR kodova za povezivanje na bilo koju web stranicu. Korisnici ostalih društvenih mreža koriste QR kodove kako bi došli do novih pratitelja, primjerice, postavljajući QR kodove koji vode na njihove profile.
Porast korištenja
Postoje dvije različite vrste QR kodova: statični i dinamični. Statični su, kao što im i ime govori, trajni, odnosno ne istječu i mogu se skenirati bezbroj puta, a njihovim očitavanjem najčešće se dolazi do određenih web stranica. Dinamični QR kodovi jednokratno su generirani QR kodovi koji omogućuju plaćanja, a nakon što se plaćanja izvrše, ti QR kodovi više ne vrijede.
Predviđa se da će do 2025. godine QR kodove koristiti 30 posto svih korisnika mobilnih uređaja, a njihovom je porastu najviše zaslužno uvođenje skenera QR kodova u pametne telefone. Jugoistočna Azija i Indija bit će najveće regije za skeniranje QR kodova, a u Australiji također bilježe porast upotrebe. Bliski istok i Afrika postupno su povećavali upotrebu QR kodova s niskih 12 posto u prvom tromjesečju 2017. na 18 posto u 2018.