I prije nego su domari uspjeli zamijeniti pločicu s imenom na uredu, nova šefica Europske komisije predstavila je vrlo ambicioznu novu politiku koja će vjerojatno definirati njeno stolovanje u Berlaymontu. Ursula von der Leyen izložila je 11. prosinca 'europski zeleni deal' s ciljem pretvaranja Europe u prvi kontinent oslobođen ugljika do 2050., postavivši time sebi letvicu vrlo visoko. Možda i previsoko s obzirom na to da će ova grandiozna politika podrazumijevati remont gotovo svih elemenata europske ekonomije.
Njena Komisija bavit će se i izlaskom Ujedinjenog Kraljevstva iz Europske unije, ali i pregovorima o novom trgovinskom odnosu po izlasku, što bi prema moglo biti teže od pregovora o izlasku. Sljedeća goruća tema su migracije, premda je nakon dogovora s Turskom, smirivanja situacije u većem dijelu Sirije i uprezanja Hrvatske u zaštiti granice drastično smanjen broj dolazaka u odnosu na vrhunac krize.
Odnosi sa SAD-om i Kinom između čijih se ambicija nezgodno našla Europska unija, kao i trgovinski rat dvije najveće ekonomije svijeta i renesansa protekcionističkih tendencija, svakako je golem izazov koji će zahtijevati impresivnu diplomatsku vještinu, posebice kada se tome doda vakum nastao ispuhivanjem njemačkog vodstva u Europi i nametanjem francuskog. Kada se tome doda zahuktavanje priče s oporezivanjem velikih tehnoloških kompanija, mahom američkih, i razgoropađenu povjerenicu za tržišno natjecanje Margrethe Vestager, njena nova šefica imat će pun tanjur.
Ako to nije dovoljno, tu su stalni sukobi 'starih' i 'novih' članica oko vladavine prava i kohezijskih fondova (koje bi stare članice rado povezale s vladavinom prava) što će se odraziti i na uvijek teške pregovore oko novog sedmogodišnjeg proračuna; pokušaj hvatanja koraka s tehnološkim razvojem drugih država kao što su SAD, Kina i Južna Koreja; održavanje socijalno osjetljive i inkluzivne ekonomije usred sve nemilosrdnije globalne utakmice…