U Hrvatskoj je 20,37% odraslog stanovništva pretilo prema podacima Hrvatskog zavoda za javno zdravstvo, a u Japanu je takvih tek 4,3 posto.
Japanci će ostati među najdugovječnijim narodima, a Hrvatima bi se prosječan vijek mogao smanjiti za 3,5 godina u sljedećih 30 godina prema procjenama Organizacije za ekonomsku suradnju i razvoj (OECD-a).
Slični podaci, koji muče većinu razvijenih zemalja na svijetu, i u pandemijsko su doba potaknuli zabrinute za zdravlje da se uspoređuju s Japanom.
Vježbanje i zdrava prehrana obično su prva stvar na koju se pomisli kad se razmatra što bi trebalo učiniti za zdraviji život, ali sudeći prema navikama Japanaca, teretane su pritom suvišne.
Nedavno istraživanje Rakuten Insight provedeno među 1000 Japanaca u dobi od 20 do kasnih 60-ih godina pokazalo je da ih polovina gotovo uopće ne vježba ili, ako vježba, onda to radi jednom na mjesec. Umjesto vježbanja, dizanja utega, trčanja pa i bilokakvog fitnessa, Japanci – hodaju.
Razloge za dugovječnost analitičari tako pripisuju tome da prosječan Japanac svaki dan napravi 6500 koraka. Kultura hodanja posebno je razvijena na području Okinawe, a područje Nagana uspjelo je smanjiti nekoć visok udio smrtnosti od moždanog udara jednostavnom taktikom – na svom je terenu otvorio 100 pješačkih ruta i sada su upravo njegovi stanovnici najdugovječniji u Japanu.