Piše: Ivana Radić, Present Communications
Istraživanje provedeno za International Trade Centre o izazovima na koje nailaze žene u poslovanju izvan europskog tržišta pokazalo je da su manje zastupljene od muškaraca u industrijama koje imaju velik izvozni potencijal. A pristup financiranju, edukacijama, mrežama i informacijama o drugim tržištima znatno bi im pomogao u poslovanju
Sredinom 2019. provodila sam istraživanje za International Trade Centar vezano uz izazove na koje nailaze žene u poslovanju izvan europskog tržišta. Istraživanje je obuhvaćalo više od 70 pitanja za tvrtke koje vode žene i koje posluju sa zemljama izvan Europske unije. Ukupno je kontaktirano s 3121 tvrtkom iz 12 zemalja EU, od kojih je 1118 sudjelovalo u istraživanju. Uvjet je bio da tvrtke obuhvaćene ovim istraživanjem na čelu imaju ženu i da trguju sa zemljama izvan EU. U Hrvatskoj je u istraživanju sudjelovalo 18 tvrtki (velikih, srednjih i malih) iz poljoprivrede i proizvodnje. Zaključci izvedeni iz ovog istraživanja mogu se svesti na nekoliko glavnih točaka, ali upućuju na to da su žene podzastupljene na svim razinama. One vode veličinom manja poduzeća od muškaraca te su manje zastupljene u industrijama koje imaju velik izvozni potencijal. Pristup financiranju, edukacijama, mrežama i informacijama o drugim tržištima znatno bi im pomogao u poslovanju.
Žene vode manje tvrtke
Žene su podzastupljene na liderskim pozicijama, posebno u području poljoprivrede i proizvodnje, gdje tek jednu od pet tvrtki vodi žena. U tvrtkama koje se bave izvozom u zemlje izvan Europske unije žene vode manje od 18 posto poduzeća. Mnoge strateške pozicije kao npr. proizvodnja, planiranje i razvoj u rukama su muškaraca. Većina kompanija i nema 'gender-specific policy' koji promovira žene na vodećim pozicijama. Tvrtke koje vode žene manje su veličinom, ali i ukupnim prometom, odnosno čak 56 posto tvrtki u rukama žena ima promet manji od 10 milijuna eura. Također, tvrtke koje vode žene na vodeće pozicije češće zapošljavaju žene.
Iako i muškarci i žene jednako traže prilike za nastup na drugim tržištima, žene će mnogo vjerojatnije aplicirati za europske fondove nego muškarci. Žene će, isto kao i muškarci, vrlo jednostavno prihvatiti online marketinške alate. I žene i muškarci najčešće uvoze i izvoze na slična tržišta, od kojih su najzastupljenija SAD, Rusija i Kina. Tvrtke koje vode žene uglavnom se bave odjećom, što je industrija s niskim izvoznim potencijalom, za razliku od muškaraca koji se bave transportom, koji ima veći izvozni potencijal.
Niže cijene udruživanja
Iako i žene i muškarci sudjeluju u raznim udruženjima i komorama, žene manje cijene prednosti udruživanja nego muškarci. To se posebno očituje u pronalaženju informacija o tržištima i poslovnim mogućnostima. Žene se mnogo manje uključuju u međunarodne udruge, što pokazuje da ovom problemu treba pristupiti ozbiljno jer su žene u lošijem položaju u pristupanju neformalnim udrugama. Prema istraživanju Eurostata iz 2017., u Europskoj uniji ima ukupno 34 posto poduzetnica (oko devet milijuna), ali ako gledamo prema državama, onda postoji velik nerazmjer, od Latvije, gdje ima 42 posto poduzetnica, do Malte gdje ih je 23 posto. U odnosu na muškarce žene poduzetnice imaju veće formalno obrazovanje i više rade kao 'one women band' bez zaposlenih, ali muškarci rade više nego žene, koje su sklonije raditi na pola radnog vremena. Više od 50 posto žena bavi se veleprodajom, znanstvenim, profesionalnim, zdravstvenim, društvenim i tehničkim aktivnostima. Poljoprivredom i proizvodnjom bavi ih se samo 12,2 posto, što je 4,4 posto ukupnog broja poduzetnica u Europskoj uniji.
Jednake mogućnosti – samo na papiru
Deklaracija donesena 2017. u Buenos Airesu vezana uz gospodarsko i trgovinsko osnaživanje žena potaknula je globalnu zajednicu na bolje razumijevanje rodnih i trgovinskih povezanosti. Putem Deklaracije zemlje potpisnice razmjenjuju iskustva i prakse s kojima se žene suočavaju te potiču na uključivanje rodnih odredbi u sporazume o slobodnoj trgovini, žene u financijama i digitalnoj ekonomiji. Svjetska trgovinska organizacija (WTO) prepoznala je probleme s kojima se žene susreću u trgovini te podupiru sve aktivnosti koje će im olakšati pristup drugim tržištima. Europska unija pripremila je modernizirani prijedlog deklaracije EU – Čile kojom bi se omogućio gospodarski iskorak žena te uključivanje odredbi o rodnoj jednakosti u izvješća o društvenoj odgovornosti.
– Sudjelovanje žena u trgovini moglo bi se povećati razvijanjem obrazovnog sustava koji je fokusiran na talent, a ne spol, prednosti od suradnje s talentima, mogućnosti različitih pristupa, dopunjene pravednim i jednakim ponudama za posao i zapošljavanjem muškaraca i žena. Programi podrške trebali bi biti dostupni tijekom karijere, naprimjer seminari za razmjenu iskustava i dijeljenje priča o uspjehu. Vladina politika o ravnopravnosti spolova i diskriminacije navedena u obliku zakona može također pomoći. Oba spola moraju se tretirati pošteno, uzimajući u obzir neograničene mogućnosti njihove suradnje – rekla je Una Bruna, članica Uprave Latvijsko-američkoga očnog centra Riga, Latvija.
Umrežavanje i vještine su ključni
– Žene su sposobne izvoziti više, ali trebamo mentorstvo i pristup mrežama, kapitalu, podršku i obrazovanje o upravljačkim vještinama. Pomoglo bi vam obrazovanje iskusnih mentora vezano uz izvozne vještine i način ulaska na različita tržišta. Mi smo se suočili s izazovom u pogledu pristupa kupcima i velikim tvrtkama koje bi nas mogle zastupati u drugim zemljama – rekla je Danira Glavinić, osnivačica i direktorica tvrtke DadaRocco iz Supetara na Braču.
Iz istraživanja je moguće zaključiti da je dug put prema jednakosti, ali da su problemi prepoznati i da su adresirani na institucije i ključne dionike. Ženama treba pružiti podršku iz područja koja im nedostaju kao što su financijska pomoć, lobiranje, pristup mrežama i edukacijama, olakšati carinske barijere i mogućnost izlaska na tržišta. Sustavan pristup izazovima s kojima se žene suočavaju u izvoznim aktivnostima može dovesti do povećanja broja žena koje izvoze u druge zemlje te sveukupnog jačanja ekonomije.