Tehnopolis
StoryEditor

Ni vlade ne mogu ostati imune: Digitalna tehnologija mijenja sve

27. Listopad 2015.
Piše:
lider.media

U današnje vrijeme digitalne revolucije koja uvelike ovisi o konvergenciji četiriju najistaknutijih tehnologija: društvenim mrežama, mobilnim mrežama, analitici i tehnologiji oblaka (cloud), ni vlade ne mogu ostati imune i zasigurno moraju reagirati i težiti uspostavi sveobuhvatnoga koncepta e-vlada u što skorijem vremenu.

Stalna povezanost Deloitte u svom predviđanju ‘Vlade 2020. – putokaz za vlade budućnosti’ predviđa da će 2020. društvene mreže prodrijeti u sva područja života jer će pojedinci i vlade istraživati nove načine na koje bi mogli koristiti se moći velikog broja građana, a upotrebom naprednih analitika i analizom stajališta građana. Mobilni uređaji svih veličina i oblika, uključujući nosive uređaje kao što su digitalni satovi i naočale, omogućuju milijunima građana diljem svijeta stalnu povezanost, zabavu i informiranje, a to svakako ima veliki utjecaj na to kako bi vlade budućnosti trebale komunicirati s navedenim građanima. Mobilni alati revolucionariziraju zdravstvo i obrazovanje, a plaćanje putem mobitela koristeći se tehnologijom komunikacije bliskog polja (prema eng. Near Field Communications, NFC) postaje norma. Računarstvo u oblaku ubrzava kapacitete tehnologija kao što su mobilne i analitičke tehnologije. Usluge putem udaljenog računala (eng. Remote Computing Services) omogućuju masovnu suradnju u razmjeni velikih podatkovnih skupova, čime osiguravaju isplativo skaliranje do razine korištenja računala analitičko-komputacijskim metodama prilikom rješavanja predmeta građana.

Podaci kao roba Podaci se promatraju kao predmet trgovanja, a do 2020. većina potrošača prikupljat će, pratiti, razmjenjivati ili prodavati osobne podatke za potrebe kreiranja ušteda, jednostavnosti i individualizacije, čime će informacija postati valuta u osnovnom značenju te riječi, no to će predstavljati dodatnu usmjerenost vlada na segment zaštite osobnih podataka. Takozvane eksponencijalne tehnologije imaju dalekosežan, transformativan utjecaj na sva geografska područja i sektore djelatnosti pa tako i na vlade. Riječ je o tehnologijama koje donose do sada neviđene prilike, ali i egzistencijalne prijetnje, uz nesporno dalekosežan utjecaj. Računala su ranije bila ugrađivana u samostalne i autonomne proizvode. Dolaskom računalne mreže, ugrađena računala postala su umrežena i prerastaju u kibernetsko-fizičke sustave koji osjećaju, prate i upravljaju ljudskim i fizičkim okružjem. Povratna sprega je takve naravi da ugrađena računala i mreže upravljaju fizičkim procesima, koji pak utječu na računanje, što sve skupa ima ogroman ekonomski i društveni potencijal. Ti pametni sustavi prodiru u infrastrukturu koja se nalazi oko nas. Deloitteovo predviđanje navodi da će u 2020. bespilotne letjelice ili dronovi davati svoj doprinos u kreiranju unutarnjih politika, provođenju raznih mjerenja, morskom patroliranju i dostavi dobara, uz brojne druge komercijalne i vojne primjene. Budućnost nam obećava i radikalno unaprjeđenje tehnologije proširene stvarnosti (eng. augmented reality), uz uvođenje novih komunikacijskih sučelja temeljenih na gestikulaciji i senzornim odgovorima koji će fizički svijet napajati digitalnim informacijama.

Različiti utjecaj Smanjenjem dimenzija i padom troškova senzora i komunikacijskih tehnologija, internet stvari rast će skokovito. Poslovni subjekti i vlade morat će preuzeti i integrirati nove tehnologije koristeći se analitikom da bi crpeći iz riznice podataka mogli steći uvid u mogućnosti kojima će poboljšati modele isporuke usluga u zdravstvu, prometu, zaštiti i sigurnosti te obrani, upravljanju infrastrukturom i mnogim drugim područjima. Eksponencijalan rast interneta stvari mogao bi prerasti u istinsku boljku u smislu regulative, primoravajući vlade da drže korak sa stalnim tehnološkim mijenama.Utjecaj navedenih čimbenika na vlade bit će različit. Ipak, vjerojatno će upravo gore navedene velikih promjene biti ono što čime će se morati pozabaviti i koje će dovesti do transformacije. Koncept e-vlada predstavlja upotrebu dostupnih digitalnih tehnologija, alata i sustava, a sve da bi država pružila kvalitetnije i učinkovitije usluge građanima i poslovnim subjektima. Navedeni koncept trebao bi također osigurati veću uključenost građana u formiranje učinkovitijega državnog sustava i podizanje transparentnosti te unapređenje poduzetničke klime. Koncept e-vlade, osim navedenih unaprjeđenja, pruža i veliku priliku za uštedu. Na primjer, implementacija elektroničkog računa u Danskoj kreira uštedu za porezne obveznike i poslovne subjekte veću od 200 milijuna eura na godišnjoj razini, a sustav e-javne nabave u Italiji kreirao je uštede veće od tri milijarde eura.Europska unija definiranjem ‘digitalne agende’ pokušava na standardiziran način potaknuti države da implementiraju određene zahtjeve kako bi se postigao efekt jedinstvenoga digitalnog tržišta Europske unije. Neke od inicijativa pokrenutih u navedenom smjeru su interoperabilnost, elektronička osobna iskaznica i e-javna nabava.

Hrvatski izazov Sagledamo li e-vladu i razinu e-usluga u Hrvatskoj, može se konstatirati da su vlade u proteklom razdoblju poduzele mnoštvo aktivnosti u kontekstu implementacije digitalne agende u Hrvatskoj, ali uvijek ostaje pitanje je li se moglo mnogo više. Neki od relevantnih projekata koji su ili pokrenuti ili su u tijeku implementacije ili su implementirani su: e-Građanin, e-Porezna uprava, e-Katastar, e-Gruntovnica, Jedinstveni novčani centar u segmentu socijalnih davanja i e-Račun. Iako je u proteklom razdoblju učinjen znatan pomak, gleda li se broj i kvaliteta e-usluga koje pruža vlada, nedostaje dosljedno strateško promišljanje i povezivanje svih e-inicijativa unutar države kako bi se postigli odgovarajući rezultati. Nažalost, još uvijek je previše individualnih inicijativa koje nisu sagledane s najviših strateških razina i ne postiže se maksimalni potencijal, a projekti se ponekad provode stihijski bez uključivanja svih relevantnih dionika.Veliki je nedostatak i loša promocija dostupnih e-usluga i koristi koje pružaju građaninu, pa se onda ne koriste u obujmu i na način na koji bi mogle. Ključ u nadogradnjama i implementacijama koncepta e-vlada i e-usluga u Hrvatskoj jasno je definiranje toga gdje želimo biti u 2020. te koji su to projekti i inicijative koje će nas dovesti do navedenog cilja. Ciljevi moraju biti potpuno mjerljivi i zasigurno će podrazumijevati strukturno i organizacijsko restrukturiranje načina na koji država djeluje (broj županija, broj jedinica lokalne samouprave, način kako su strukturirane ICT usluge vezane uz državu, broj ministarstava i slično).

Presudni čimbenici Prema Deloitteovu predviđanju, većina je agilnih vlada u 2020., nastojeći postići što bolji ishod, otvorena prema novim mogućnostima koje donose tehnologija i aktivno sudjelovanje građana. Na kraju, upravo će vanjski čimbenici nametnuti promjene u načinu rada vlada, ali mnoge će već danas poduzeti korake kojima će aktivno sudjelovati u reformiranju svoje budućnosti na načine koji će društvu donijeti mjerljive koristi. Očekuje se rast partnerstva u inovativnim rješenjima koja napuštaju tradicionalne rute i podjele na neprofitne organizacije, korporacije i vladu. Tu je i jednostavnija interakcija s građanima, dinamičnija radna snaga, preciznije procjenjivanje utjecaja svakog programa te intenzivnije sudjelovanje građana u građanskim akcijama i građanskoj politici

22. studeni 2024 04:05