Tehnopolis
StoryEditor

Uzbudljivo carstvo interneta stvari

07. Veljača 2015.

Do 2020., prema procjenama analitičara, potencijal tržišta interneta stvari bit će oko tristo milijardi dolara.

Internet će nestati, izjavio je Eric Schmidt, izvršni predsjednik Googlea, na raspravi o budućnosti digitalne ekonomije nedavno održanoj na Svjetskom ekonomskom forumu u Davosu. To ne znači da ćemo ostati prikraćeni za sudjelovanje u virtualnom svijetu, nego da ćemo sami postati dio interneta odnosno interneta stvari, robovi uređaja i senzora koji će u svakom trenutku otkrivati nešto o nama i slati informaciju na određenu IP adresu na koju će se istovremeno slijevati milijarde sličnih informacija.

Novi izvori

Pojam internet stvari odnosno, engleski, The Internet of Things (IoT) znači povezivanje različitih uređaja koji međusobno komuniciraju i dijele podatke. Primjeri IoT-a različiti su: pametne narukvice (wearables) povezane s pametnim telefonima, čime omogućuju praćenje tjelesnih aktivnosti, odjeća za bebe sa senzorima koji roditeljima daju informacije o temperaturi, disanju i položaju tijela djeteta na njihov smartphone uređaj, hladnjaci povezani s podacima o roku valjanosti mlijeka u njemu… Mnogi uređaji detektiraju sve aspekte našeg života i mogu biti korišteni u bilo koje svrhe. IoT omogućuje prikupljanje velike količine podataka, analiziranje i upravljanje uređajima, ali oduševljenje IT stručnjaka IoT-om ne dijele znanstvenici i pravnici. I dok svijet razmatra kako ozakoniti IoT, mnogi se vesele zaradi koju internet stvari već omogućuje, a u budućnosti će prihod u toj djelatnosti rasti nevjerojatnom brzinom, posebno telekomunikacijskim operaterima. Boris Drilo, direktor Sektora za strategiju i razvoj poslovanja Hrvatskog Telekoma, kaže da za telekomunikacijske operatere internet stvari znači nove izvore prihoda jer se, prema istraživanjima, do 2020. očekuje da će na svijetu biti otprilike 50 milijardi raznih uređaja spojenih na internet. U skladu s tim i Hrvatski Telekom razvija rješenja vezana uz internet stvari, a riječ je o dva koncepta: Smart Home i Smart City.

Četiri od pet

– Do 2020., prema procjenama analitičara, potencijal tržišta IoT-a bit će oko 300 milijardi dolara. O važnosti IoT-a za telekome govori i činjenica da od pet ključnih korisničkih i tržišnih trendova IoT pokriva četiri: računarstvo u oblaku, digitalizaciju, M2M i Big data – kaže Drilo. Internet stvari ima velik potencijal i brojne koristi za sve sudionike u procesu: telekomunikacijske operatere, proizvođače uređaja i opreme te krajnje korisnike. Riječ je o uštedama, stvaranju novih prihoda, povećanju produktivnosti i poboljšanju kvalitete života, koji postaje jednostavniji, sigurniji i bolji. No Drilo smatra da je veliki izazov što prije definirati standarde i procesne modele koji će smanjiti troškove povezivanja uređaja raznih proizvođača i stvoriti preduvjete za brži razvoj IoT usluga. Jer IoT je još jedan koncept usluga u kojemu je sigurnost i povjerenje korisnika u podatke koji se prikupljaju osnovni preduvjet uspjeha koncepta. Hrvatsko tržište spremno je za IoT utakmicu. Neke hrvatske IT tvrtke već su plasirale globalno konkurentne proizvode poput splitske tvrtke Lama, koja je uključena u IoT razvojem sustava za ranu detekciju šumskih požara iForestFire, kojim se preko mreže meteosenzora prikupljaju razne vrste vremenskih informacija. S pomoću njih mogu se planirati kritična područja osjetljivosti od požara, planirati i upravljati protupožarnim resursima te predvidjeti kretanja već nastalih šumskih požara. Informatičar Andrej Garić, direktor i vlasnik tvrtke Lama, kaže da je IoT sadašnjost, a razvojem i integracijom sa svim mogućim dijelovima okoliša i nama samima postat će nedjeljiv dio svakidašnjice. – Kao što danas ne možemo zamisliti život bez mobitela ili automobila, tako sutra nećemo moći zamisliti život u kojem nam sve informacije nisu dostupne, odnosno u kojem nemamo mogućnost nadzora i upravljanja svojom okolinom s bilo kojeg mjesta. IoT omogućuje zaradu, uštedu, smanjuje rizike od štete i povećava sigurnost, a ujedno je pokretač novih tehnoloških investicija te budući glavni konzument velikih pohrana informacija – objašnjava Garić.

Osvajanje kreatorske pozicije

Da je IoT velik domet nove tehnologije, smatra i Krešimir Meštrić, predsjednik Uprave tvrtke Mobilisis, ali ujedno je velik izazov za rješavanje problema sigurnosti, privatnosti i zakonske regulative jer mijenja stil života i životnih prioriteta. – Korist od IoT-a bit će velika i primjetna, a u mnogim će područjima temeljito izmijeniti način života. Mnoga će zanimanja još brže nestajati jer će proces zamjene manualnih ljudskih aktivnosti biti lakši. Zasad naizgled složene operacije lako će se rješavati IoT procesima. Profitirat ćemo od takvih usluga, ali će još jače doći do polarizacije u društvu između ‘konzumenata’ i ‘kreatora’ usluga. Vodit će se bitka za osvajanje ‘kreatorske’ pozicije kako pojedinca, tako i gospodarstva i nacija. Stoga ćemo svi: pojedinci, društvo, sustav obrazovanja i politika, morati uložiti dosta intelektualnog napora kako bismo na vrijeme zauzeli pravu poziciju u globalnom umreženju stvari – poručuje Meštrić, čija tvrtka Mobilisis strateški razvija sve ključne komponente IoT paradigme. Predrag Stojić, konzultant zagrebačke tvrtke Megatrend, važnu ulogu u širenju IoT-a daje malim poduzetnicima i inovatorima.

– IoT će se nastaviti širiti velikom brzinom, a posebnu ulogu u tome imat će manji poduzetnici i inovatori, koji će primjenjivati IoT na dosad nezamislive načine. I velika poduzeća morat će držati korak te pojačati inovativne sposobnosti žele li dio toga kolača. Iako ih se ne vidi ljudskim okom, okruženi smo gotovo neograničenom količinom podataka – ističe Stojić, poručujući da će se velikom količinom raznolikih podataka koji u sustav dolaze velikom brzinom moći upravljati samo putem različitih Big data rješenja jer tradicionalni sustavi nisu dovoljno fleksibilni. – Zahvaljujući IoT-u uskoro će svaki dio našeg života biti automatiziran. No mora se pripaziti i na nove rizike i opasnosti koji vrebaju od takvih tehnologija, pogotovo u pitanju sigurnosti i privatnosti. Nedavno je izbio skandal jer su pametni televizori jednog proizvođača bilježili privatne razgovore u dnevnim sobama putem svoje funkcije upravljanja glasom ili gdje su IP adrese nezaštićenih videokamera za nadziranje djece procurile na internet i svatko im je mogao pristupiti. Potrebno je stoga razraditi etička i sigurnosna načela koja bi takve rizike i opasnosti svela na minimum. Sasvim sigurno je da je IoT budućnost, stapanje tehnologije i prirode u jedan svijet, pod vrhom ljudskog prsta. Čovjek je taj koji treba odlučiti kako će tim prstom upravljati – kaže Stojić.

21. studeni 2024 22:12