Koliko je Mostova simulacija rasta BDP uz sve ostale ekonometrijske varijable realna, danas je itekako zaintrigiralo ekonomiste. Pojedini su čak Mostov model odmah stavili na test upotrijebivši danas poznate varijable i rezultati su prilično iznenađujući. Sporni simulator poslao nam je ekonomist koji je htio ostati anoniman, a koji pretpostavlja da se cijene neće mijenjati, te da će promjena zaliha ostati također ista, ispada da stope rasta, barem one koje je prezentirao Most jednostavno nemaju smisla.
Predizborni programi političkih stranaka ne trebaju biti materijali za stručnu i znanstvenu raspravu, niti im sadržaj treba biti takav. No svakako bi trebali dati mjerljive pokazatelje rasta, pa ekonometrijski model rasta BDP-a koji je prvi objavio Most treba podržati i pohvaliti, kaže ekonomski analitičar Luka Brkić, inače profesor na Fakultetu političkih znanosti, komentirajući stranačke procjene gospodarskog rasta koje smo na jednom mjestu objedinili u novom broju Lidera.
No, ljestivicu još treba dići, smatra Brkić, te i normativne zakonske prijedloge predstaviti sa njihovim efektima na rashodovnu stranu proračuna, a samim time i na gospodarstvo. Primjerice, povećanje naknade za rodilje imat će utjecaja na rashodovnu stranu, ali nitko nije pojasnio koliko će to stajati proračun.
- Takve ekomometrijske simulacije još uvijek nitko nije ponudio - rekao je Brkić.
Analitičar Damir Novotny kaže da su sve do jedne procjene rasta BDP-a utopističke, pa i Mostov, jer je za izradu kvalitetnih i preciznih ekonometrijskih modela previše nepoznatih varijabli. Naš BDP, dodaje on, raste temeljem pojačanih izvoznih prilika u Europskoj uniji, turizma i nešto malo osobne potrošnje, dakle temeljem egzogenih ili vanjskih varijabli. Izvoz ovisi o potražnji na stranim tržištima, kao i turizam, a osobna potrošnja zasigurno više neće značajnije rasti kako bi proizvela veće efekte rasta BDP-a.
- Jedine značajnije promjene u rastu BDP mogle bi osigurati investicije privatnih gospodarskih objekata, no država za njih još uvijek nije stvorila dobre uvjete, a ni predizborni programi političkih stranaka ne nude nikakva rješenja - kaže Novotny i pojašnjava da pritome misli na radikalne rezove u poreznih opterećenjima na rad i dobit poduzeća. Premda stranke ne bježe od najava smanjenja tih poreza, ne nude nikakva rješanja kako će namaknuti rupe u rashodovnoj strani proračuna zbog čega se njihove procjene rasta ne mogu promatrati ozbiljno.