Počela je školska godina, ljeto je završilo, barem što se tiče stanja uma, i nova sezona može početi. Sezona rada, školovanja, projekata, konferencija, svega. Poduzetnici planove koje su izrađivali tijekom ljeta od početka rujna počinju realizirati. No da bi ih od ideje pretvorili u konkretan projekt ili možda proizvod i uslugu, potreban je – novac. A ponekad do novca nije lako doći, pogotovo ako poduzetnik nema pripremljenu ‘svoju lovu’. Dakle ima, recimo, dva izbora – otići u u banku po kredit ili prijaviti se na neki od natječaja ministarstava, agencija i fondova EU.
– Trenutačno su otvoreni natječaji ‘Kompetentnost i razvoj MSP-ova’, čiji je cilj ojačati konkurentnost MSP-a stvaranjem i proširenjem kapaciteta za razvoj procesa, robe i usluga, zatim ‘Inovacije novoosnovanih MSP-ova’, kojim se podržava razvoj potpomognutih novoosnovanih poduzeća i uspješan prijenos inovativnih ideja, kao i ‘Podrška razvoju MSP-ova u turizmu povećanjem kvalitete i dodatne ponude hotela’. Najnoviji natječaj je ‘E-impuls’, kojim se potiču mikropoduzeća i mala poduzeća u sektoru proizvodnje i proizvodnih usluga nepovratnim potporama u svrhu jačanja konkurentnosti. Ukupna vrijednost tih natječaja premašuje 1,45 milijardi kuna – poručuju iz Ministarstva poduzetništva i obrta. Napominju kako je ključno prijaviti projekt na natječaj na kojem projekt točno ispunjava propozicije.
Više izvora potpora
Postoje mogućnosti korištenja potporama iz više izvora, npr. uz garancije HAMAG-a, subvencionirane kredite i sl. u istom projektu, ali kod tih opcija potrebno je strogo voditi računa da se unaprijed određeni intenziteti, odnosno maksimalni iznosi ne premašuju s obzirom na važeće regulative, kako se pojedinog poduzetnika ne bi dovelo u neopravdano povoljniji položaj u usporedbi s drugim poduzetnicima u Hrvatskoj i EU. Primjerice, natječaj ‘E-Impuls’ težak je 250 milijuna kuna.
– Uvijek kada je riječ o nepovratnim potporama to znači da dio projekta poduzetnik mora sam financirati, a dio je nepovratna potpora, što podrazumijeva da postoje kriteriji i uvjeti koji se moraju zadovoljiti. Poduzetnik može dobiti potporu od 30.000 do 300.000 kuna – objašnjava Anny Brusić, direktorica HUP – Udruge malih i srednjih poduzetnika. Važnom informacijom za poduzetnike smatra i činjenicu da će HBOR uskoro pokrenuti novi financijski proizvod Krediti za rast i razvoj, koji se također sufinancira iz fondova EU, a koji će isto biti namijenjen malim i srednjim poduzetnicima i imat će jednostavnije administrativne zahtjeve, nižu kamatu i lakše instrumente osiguranja u odnosu na uobičajene kredite kod komercijalnih banaka.
– Isto se očekuje i od HAMAG - BICRO-a, koji će imati četiri nova financijska proizvoda: Mikrokrediti, Mali krediti, Ograničena portfeljna jamstva i Pojedinačna jamstva, a putem njih osigurano je gotovo 1,2 milijarde kuna. I ovdje se očekuje da će poduzetnicima biti na raspolaganju krediti s nižim kamatama, povoljnijim jamstvima i jednostavnijim administriranjem nego kod uobičajenih kredita komercijalnih banaka – kaže Brusić.
Prednost ‘E-impulsa 2016.’
Da bi tvrtke mogle dobiti primjerice sredstva EU, nužno je prijaviti se na objavljeni natječaj u zadanim terminima. Svaki natječaj ima i prateću dokumentaciju, koja je dosad bila izazov za potencijalne prijavitelje.
– U mandatu sadašnje vlade smanjeno je administrativno opterećenje, ali dokumentacija je i dalje opsežna i zahtijeva preciznost i znanje. Kako bi riješile taj problem, tvrtke posežu za uslugama poslovnih savjetnika – tvrtki koje se profesionalno bave izradom natječajne dokumentacije, što im predstavlja dodatni trošak. Vrijeme evaluacije projekata također je smanjeno, ali 90 dana je i dalje mnogo, iako se projekti moraju na odgovarajući način procijeniti. Samo praćenje projektnih aktivnosti tvrtke u mnogim slučajevima također prepuštaju poslovnim savjetnicima jer su im u odobrenim projektima takve usluge prihvatljiv trošak. Visina potpore također predstavlja mnogim tvrtkama problem, ali objavom natječaja ‘E-impuls 2016.’ omogućeno je većem broju mikrotvrtki i malih tvrtki da ipak prijave vlastite razvojne projekte – objašnjavaju iz Hrvatske gospodarske komore (HGK).
Kreditne linije
Jedan je od većih izazova i cjelovito financijsko praćenje projekta jer ulaganje mora biti financijski zaokruženo prije dobivanja novca iz fondova EU, tako da tvrtke moraju imati osigurana sredstva, bilo iz vlastitih, bilo iz kreditnih izvora.
– U posljednje vrijeme, posebno pod utjecajem natječaja za financiranje projekata iz europskih fondova, primjetan je nešto veći interes za projekte iz segmenta malog i srednjeg poduzetništva te postoji znatan interes klijenata za kreditne linije za financiranje poduzetništva koje pružaju povoljnije uvjete financiranja. Novi izvori financiranja koji su prisutni na domaćem tržištu klijentima su otvorili alternativne mogućnosti financiranja i pomaknuli očekivanja klijenata koji, svjesni raznolikosti ponude, očekuju niže cijene financiranja i pokušavaju minimizirati svoje troškove – poručuju iz Erste banke.
Banke su, naime, suradnji s raznim međunarodnim institucijama kreirale razne kreditne linije za poduzetnike. Raiffeisen banka je u suradnji s Europskom bankom za obnovu i razvoj za mikropoduzetnike, male i srednje poduzetnike osigurala kreditnu liniju od oko 20 milijuna eura.
– Četvrtina iznosa kreditne linije (pet milijuna eura) namijenjena je tvrtkama koje vode žene, s ciljem uklanjanja postojećih zapreka s kojima se danas u poslovnom svijetu žene suočavaju – kažu u RBA.
Mnogi se pitaju zašto su krediti za građanstvo tako ‘jednostavni’, odnosno više-manje u unificirani, a oni poduzetnički komplicirani.
– Osnovna razlika između građanstva i poduzeća je u tome što postoji mnogo više kriterija koji utječu na odobravanje kredita kod poslovnog subjekta nego što je to slučaj kod građana. Rizik kod građana svodi se samo na gubitak posla (jer je iskazani dohodak uz HROK najvažniji element odobravanja), a rizik kod poduzeća mnogo je kompleksniji i teže ga je sagledati (problem sa zaposlenicima, problem sa zakonodavnim promjenama, problem s dobavljačima/kupcima, problem s gubitkom određenog dijela tržišta, promjene kod konkurencije itd.). Osnova svakog odobravanja je bonitet poduzetnika, ali i instrumenti osiguranja, čija kvaliteta također može znatno utjecati na odluku banke – objašnjavaju u Addiko Banku.
Administrativne zapreke
Financiranje, prema riječima Anny Brusić, nije jedini problem. Kaže da su jednako važne i druge zapreke i problemi.
- U tom području Ministarstvo gospodarstva već dulje provodi projekt za ukidanje administrativnih barijera, primjenom metode Standard Cost Model, a upravo je izrađen Akcijski plan za smanjenje administrativnog opterećenja gospodarstva i uklanjanje regulatornih prepreka za koji se očekuje da će biti usvojen čim nova vlada počne raditi. Tako će pokretanje poslovanja biti elektroničko, bez bilježnika i pečata. Pojednostavnjuje se sustav zaštite na radu. Olakšavaju se sanitarni i zdravstveni uvjeti. Sektor trgovine i posredovanja u prometu nekretnina jeftinije će poslovati, a dozvole će biti elektroničke. Olakšava se pristup tržištu profesionalnih i poslovnih usluga uz više konkurencije i otvara prostor za dodatnu liberalizaciju – zaključuje Brusić.
Otvoreni natječaji (izvor HGK) • Kompetentnost i razvoj MSP-a – Europski fond za regionalni razvoj, Operativni program: Konkurentnost i kohezija 2014. – 2020. • Inovacije novoosnovanih MSP-a – Europski fond za regionalni razvoj, Operativni program: Konkurentnost i kohezija 2014. – 2020. • Povećanje razvoja novih proizvoda i usluga koji proizlaze iz aktivnosti istraživanja i razvoja – Europski fond za regionalni razvoj, Operativni program: Konkurentnost i kohezija 2014. – 2020. • Podrška razvoju MSP-a u turizmu povećanjem kvalitete i dodatne ponude hotela – Europski fond za regionalni razvoj, Operativni program: Konkurentnost i kohezija • E-impuls – Ministarstvo poduzetništva i obrta • Podrška razvoju Centara kompetencija – Europski fond za regionalni razvoj, Operativni program: Konkurentnost i kohezija 2014. – 2020. • Poticanje društvenog poduzetništva – Europski socijalni fond, Operativni program: Učinkoviti ljudski potencijali 2014. – 2020.