Vlada treba jače i hrabrije artikulirati specifične poslovne interese na razini Europske unije. Nakon tri godine članstva u njoj vrijeme je da gospodarstvo počne osjećati učinke većeg dotoka Unijina novca na tržište i da se potpuno otvore vrata poslovnom sektoru da snažnije djeluje na Vladine europske prioritete. Hrvatska od ulaska u Europsku uniju 2013. nije mijenjala način na koji se može sudjelovati u odlučivanju na razini EU. Država u tom dijelu odlučivanja i dalje ima zatvoren i netransparentan postupak koji uglavnom vode stručne službe ministarstava, a poslije stajališta prihvaća Vlada. Novost je Odbor za europske poslove koji na uvid dobiva stajališta sa sjednice Vijeća, no to nije dovoljno da bi se ozbiljnije moglo govoriti o dijalogu i uključivanju više sudionika u taj važni proces. KVEP iliti Koordinacija za vanjsku i europsku politiku održava se svaki tjedan. Njezina je zadaća prikupiti i uskladiti podatke o Hrvatskoj koji se šalju u Bruxelles COREPER-ovim radnim skupinama.
Veliki ‘dealovi‘ EU
Gdje u tome tajnovitom postupku ima prostora za razgovor i sudjelovanje poslovnog sektora? U kojem se dijelu privatni sektor može uključiti u razgovore i treba li država upozoriti pojedine gospodarske subjekte što se uopće priprema u briselskim hodnicima? Vlada premijera Plenkovića ima idealan trenutak da promijeni tu praksu i poboljša je. Premijer je nekoć bio državni tajnik za europske poslove u Ministarstvu vanjskih i europskih poslova. I potpredsjednik Vlade za vanjsku politiku Stier ima kvalitetan i iskusan tim koji, ako odluči, može žurno intervenirati u procedure. To više što Hrvatsku čeka ozbiljna priprema za predsjedanje Europskom unijom u prvoj polovini 2020.
>>>Privatni sektor: Investicije dostigle predrecesijsku razinu!
Europska birokracija uvijek će biti udaljena i nejasna većini poduzetnika koji se ne žele i nemaju vremena baviti određivanjem pravila na tržištu. No u njihovu zaštitu treba uskočiti dobro organizirani državnodiplomatski aparat.
Europska birokracija uvijek će biti udaljena i nejasna većini poduzetnika koji se ne žele i nemaju vremena baviti određivanjem pravila na tržištu. No u njihovu zaštitu treba uskočiti dobro organizirani državnodiplomatski aparat koji naprije uoči gdje su neuralgične točke na koje Bruxelles utječe, a zatim u konzultacijama s privatnim igračima treba vidjeti koje odluke najviše odgovaraju hrvatskom gospodarstvu. Briselska mašinerija velik je poslovni subjekt u kojem se svakodnevno sklapaju ‘dealovi‘ vrijedni milijarde eura. Prošli je tjedan dobar ‘deal‘ zaključila Hrvatska dodjelom iz CEF-a više od sto milijuna eura za novi LNG terminal na otoku Krku. To je velik i važan iskorak za Hrvatsku koja sad mora formirati profesionalan i iskusan tim menadžera za upravljanje odobrenim novcem. Očekujemo još jedan velik ‘deal‘, dobivanje sredstava za gradnju Pelješkog mosta. U svim tim poslovima isprepleću se javni i privatni sektor. Provedba projekata te veličine bit će izazov kojim će se baviti domaće tvrtke, ali i strane. Cijeli postupak nadzirat će se iz ureda administracije EU jer je to novac Unijinih poreznih obveznika, pa tako i građana RH, za koji se mora brinuti kako se troši, a smije se trošiti samo određeno i prema jasno definiranim pravilima javne nabave.
Piloti i ‘infringementi‘
Postupke ‘infringementa‘ Europska komisija pokreće zbog povrede prava EU. Ona može pokrenuti postupak pred sudom protiv svake države članice koja ne primjenjuje pravo EU ili ga ne primjenjuje ispravno. Način na koji države primjenjuju neku regulativu EU ili smjernicu mogu biti predmet sporenja među tvrtkama koje žele tržišni prostor. Hrvatska država, ali i tvrtke (pogotovo državne), imat će pred sobom zahtjevno razdoblje dokazivanja da upravo postojeći modeli imaju uporište u pravu EU. Ina, HEP, Hrvatska pošta samo su neke od tvrtki koje prolaze ili će biti uključene u europski mehanizam provjera usklađenosti pravne stečevine. Hrvatskoj kao novoj članici EU znatno skače broj otvorenih procedura i provjera (zasad 14 otvorenih slučajeva, najviše u gospodarenju otpadom – tri).
>>>Hrvatski privatni sektor treba početi aktivno sudjelovati na javnim natječajima u regiji
EK-ovu provjeru i odobrenja prolazit će i državne tvrtke koje se moraju restrukturirati (npr. HŽ Infrastruktura, Petrokemija...), ali i već privatizirani Brodosplit, s europskim nadzorom nad restrukturiranjem. Sve planove restrukturiranja mora odobriti EK. Ukupno, utjecaj i uloga Bruxellesa na tržišne odnose i procese u Hrvatskoj vrlo su važni, što se još ne osjeti u raspravama o budućnosti hrvatskoga privatnog sektora. Promjena modela i načina rada tzv. koordinacije EU u mnogočemu bi mogla olakšati odlučivanje i vođenje odnosa između Hrvatske i europske administracije.