Već nekoliko godina startup-scena u Hrvatskoj naočigled buja. Imamo nekoliko globalno uspješnih primjera, dolaze novi inspirirani ovim prvima i sve to unatoč famoznom ekosustavu, a ne uz njegovu pomoć. No i to se pomalo mijenja. Iako je i dalje premalo novih startupova, jer znamo da od deset možda uspiju dva, razvoj potporne infrastrukture možda dâ vjetar u leđa cijeloj sceni.
>>>Raz-Friedman iz Kano Computinga otkrio ‘sve ili ništa’ pristup hrvatskim startupima
Ova je godina na startup-sceni bila poticajna jer pokrenuto nekoliko novih stvari, kaže Mihovil Barančić, jedan od najaktivnijih hrvatskih poslovnih anđela. HUB 385 etablirao se kao najveći i najbolji co-working-prostor u RH, dovršen je HAMAG-BICRO-ov Biocentar, a Razvojna agencija (RAZA) ‒ Tehnološki park Zagreb otvorili su drugu lokaciju na Žitnjaku i pokrenuli program ‘Startup Factory‘. Očekivanja od 2017. pozitivna su, dodaje Barančić, jer će se dovršiti Regionalni centar za razvoj poduzetničkih kompetencija zemalja jugoistočne Europe (SEECEL) te treća lokacija RAZA-e – Tehnološkoga parka na Zagrebačkom velesajmu.
I anđelima nedostaje novca
Vječna boljka domaće startup-scene bila je nedostatak fondova rizičnoga kapitala (engl. venture capital – VC). Još bi se i našlo ulagača, uglavnom anđela, u najranijim fazama razvoja, ali poslije su startupovi bili osuđeni na iskušavanje sreće na regionalnim i globalnim natjecanjima na kojima bi najuspješniji uspjeli privući pozornost stranih ulagača i fondova. Ove godine počelo se nešto događati i u vezi s tim. Pokrenuti su neki regionalni VC fondovi i sve je više onih kojima je fokus područje jugoistočne Europe. Tako je 2016. bilo nekoliko VC investicija, npr. Speedinvest u Amodo te South Ventures u Agrivi. Može se očekivati da se ta aktivnost 2017. dodatno pojača. Investicije poslovnih anđela bile su malo manje, to je bio jedan od glavnih razloga zbog kojih je, kaže Barančić, u studenome u Zagrebu organizirana konferencija EBAN Winter University na kojoj smo vidjeli dosta investitora i skup vrlo zanimljivih startupova. I crowdfunding kao mogućnost prikupljanja kapitala u 2016. dosta je usporio, tek su se u posljednjih mjesec dana pojavile tri-četiri zanimljive domaće kampanje na platformi Indiegogo te Scorrers na platformi Seedrs Crowdfunding Equity.
– Ministarstvo poduzetništva pokrenulo je programe dobivanja nepovratnih sredstava iz fondova Europske unije, no, nažalost, od nekoliko otvorenih programa u 2016. nijedan nije ugovorio dodjelu sredstava pa tako, umjesto da se ubrza, usporen tempo razvoja startupova. Nadamo se da će se to početkom 2017. također napkon pokrenuti – ističe Barančić. Jedna od pozitivnih priča od kojih se mnogo očekuje u idućim godinama zajednički je projekt Zagrebačke burze i estonske platforme Funderbeam SEE koji će pokušati inovativno motivirati pojedince da postanu investitori u rizične startup-projekte. Sve bi to, uz postojeće jake privatne inicijative kao što su Zagrebački inkubator poduzetništva (ZIP) i Udruga poslovnih anđela Crane, trebalo dodatno potaknuti startup-scenu i gurati je prema željenom scenariju – prvome hrvatskom Skypeu koji može podignuti cijelo gospodarstvo.
Nema programera, crtača, ilustratora...
Zasad je jedini mogući poslovni model hrvatskih startupova koji žele postići globalni uspjeh zadržati razvoj u Hrvatskoj, a premjestiti sjedište te prodaju i marketing van. Prvo ponajviše zbog investitora, a drugo zbog kupaca. Kod proizvođača hardvera kao što je, primjerice, Bellabeat u priču ulazi i Kina, u kojoj se masovno proizvodi. U Hrvatskoj se razvija prototip, u Kini se proizvodi, u SAD-u se razvijaju poslovanje, distribucija, u Londonu marketing... Slično posluju ostali startupovi, bilo da su im tvrtke negdje u SAD-u bilo u Europi, najčešće u Londonu. U Hrvatskoj je osim financiranja problem pronalazak kadrova, pogotovo kad se iziđe iz sfere programera, koji su kvalitetni i jeftiniji od onih na Zapadu premda je ograničavajući faktor njihov broj.
>>>Pogreške koje se mogu izbjeći: Ovo su najčešće fatalne zablude startupovaca
U jednom od najuspješnijih domaćih startupova Nanobitu, jednom od rijetkih koji se uspio razviti bez investitora, smatraju da je stanje hrvatskog IT tržišta, kad je riječ o idejama, hrabrosti i inovativnosti, dobro, ali nedostaje obrazovanih kadrova zbog sve većeg odlaska u inozemstvo. U gaming-industriji osobit je problem nedostatak školovanih crtača i ilustratora. No ima i primjera ljudi koji se iz Googlea i sličnih tvrtki vraćaju u Hrvatsku da bi radili u Belleabeatu ili Fiveu. Oradian, uspješni startup koji se bavi razvojem softvera za mikrofinancijske institucije s fokusom na afričko tržište, za sjedište je odabrao Zagreb premda su mu osnivači Hrvat iz Južnoafričke Republike, Nijemac, Nigerijac i Amerikanac. Njihovi su motivi za dolazak u Hrvatsku bili dobra infrastruktura i niske cijene. Svi oni, uključujući mnoge druge poput Rimca, Farmerona, PhotoMatha i drugih, pokazuju da se može uspjeti i u Hrvatskoj te stvoriti globalno prepoznatljive tvrtke. Pritom je važno iziaći iz hrvatskih mentalnih i fizičkih okvira. U digitalnoj ekonomiji to nikad nije bilo lakše za one koji dolaze iz malih zemalja.
Sutra donosimo izbor 5 najboljih hrvatskih startupova.